 | abak tablica množenja |
|---|
| abolanta ambulanta |
|---|
| afam nesvjestica |
|---|
| agač lubin/brancin |
|---|
| aganjač kuka u obliku slova "S" koju rabe ribari dok krpaju mrežu |
|---|
| agust kolovoz, august |
|---|
| akuža dobitak bodova u kartaškim igrama pri dijeljenju |
|---|
| audio | ala uzrečica ili pozdrav "ala da mi nisi kupi ča san ti rekla?" , "e, ala, a ovo pu grada da grin!" |
|---|
| alaj (stati alaj) vezati se brodom paralelno uz drugi brod ili paralelno uz rivu: "stani alaj rive." |
|---|
| albiest azbest |
|---|
| audio | altroke kamoli |
|---|
| ancipres čempres |
|---|
| anđel anđeo |
|---|
| angulja jegulja |
|---|
| anke čak |
|---|
| apetid apetit |
|---|
| arđuav zao, zločest |
|---|
| arganie tanki konop dužine oko 50-100 m, koristi se za mreže stajaćice |
|---|
| arivati stići, doći, doploviti |
|---|
| audio | armelin vrsta šljive |
|---|
| armiž ribolovni alat i oprema jednog ribarskog broda |
|---|
| aš as, najjača karta u briškuli |
|---|
| atakati napasti |
|---|
| audio | avancati (vancati) napredovati |
|---|
| avuto auto |
|---|
| ažma astma, kronični bronhitis |
|---|
| audio | baba baka |
|---|
| babica vrsta raka: rakovica |
|---|
| babin puas duga |
|---|
| babulj kamen veličine šake |
|---|
| babuljati se bacati kamenje |
|---|
| audio | baciljati mariti, voditi računa |
|---|
| badati bosti "kumarice me cielo jutro badaju, ma jua ne znun ča je vo!?" |
|---|
| badilj lopata |
|---|
| badunj vrsta velike otvorene drvene posude u kojoj se pravi vino ili čuvaju masline |
|---|
| bađivati slušati, pratiti kazivanje, obraćati pažnju |
|---|
| audio | bafi dio kose ispred uha na muškoj frizuri |
|---|
| bagaj teret, prtljaga |
|---|
| bagatela neznatna i više nego jeftina cijena |
|---|
| bagulina ukrasni štap za šetnju kojeg koriste stariji muškarci (gospoda) |
|---|
| baja vrsta veće drvene (ili danas najčešće plastične) otvorene posude |
|---|
| bajin otvor na krovu |
|---|
| bajok velika kovanica |
|---|
| audio | bakakuava vrsta ribe: čača, bežmek, batovina |
|---|
| audio | bakaluar bakalar |
|---|
| bakćati se baviti se s nečim naizgled uzaludnim |
|---|
| audio | bakula buba |
|---|
| audio | balancuana patlidžan |
|---|
| balati jahati |
|---|
| balaustra zaštitna ograda na brodu |
|---|
| balega izmet manjih kopnenih životinja |
|---|
| baliniera kuglični ležaj |
|---|
| audio | baliti 1.sliniti, 2. govoriti gluposti |
|---|
| balota lopta, kugla |
|---|
| balotati 1. igrati se loptom 2. boćati se |
|---|
| balsamun balzamiran, preneseno: kome nedostaje živosti, okretnosti |
|---|
| banak klupa |
|---|
| audio | banda 1. strana "okrieni duasku na drugu bandu." 2. strana (bok) broda |
|---|
| bandunati zanemariti, zapustiti; "vie bandunua se je" (čovjek koji ne mari za sebe) |
|---|
| bandunuana ostavljena |
|---|
| bankina lukobran |
|---|
| bankuc vrlo jednostavna kartaška igra koja se igrala za novac (igra na sreću) |
|---|
| Banja veče Badnja večer, Badnjak |
|---|
| banjaduora kanta za zaljevanje |
|---|
| barakuda vrsta mreže od prozirnog najlona, visoka oko 2m, dobra za lov trlja |
|---|
| barameša bezvezna ili nemoralna djevojka, pravilica |
|---|
| baratati rukovati |
|---|
| barati mreškanje površine mora uzrokovano komešanjem jata riba |
|---|
| barbaruoža ukrasna biljka lončanica: pelargonija, điran |
|---|
| barilo bačvica za soljenje ribe |
|---|
| barin barem |
|---|
| barmuku barem |
|---|
| audio | baseti niski, maleni |
|---|
| baso nisko |
|---|
| audio | baškotin dvopek |
|---|
| baštuord neplodan, bez roda |
|---|
| batača pribadača |
|---|
| batana vrsta pomoćne brodice kod ribolova |
|---|
| batela čamac plosnata dna i odrezane krme |
|---|
| batimura igra s novčićima o zid (novčić se odbije o zid, komu je bliži njegov je) |
|---|
| batipan udarač za tepihe |
|---|
| batuda ritmičan i prepoznatljiv zvuk rada brodskog motora |
|---|
| batuka drvenasti komad stabljike sa zadebljalim dijelom korijena (pr. palica masline) |
|---|
| audio | baul kovčeg, sanduk "došli su in bauli iz merike." |
|---|
| bazgivati krpanjem spajati dva kraja mreže |
|---|
| audio | becina komadić razbijenog stakla |
|---|
| beleca pogrdno: ljepota, ljepotan, ljepotica |
|---|
| beloguza vrsta ptice, obično pravi gnijezda u šupljinama suhozida (mocira) |
|---|
| beluajka plavokosa djevojka ili djevojčica |
|---|
| beljavina 1.bijelina, bljedilo, 2.jelo: jušno jelo sa tjesteninom bez dodatka rajčice |
|---|
| berekin dijete koje radi psine, nevaljalac |
|---|
| berikata 1.grkljan 2. za čovjeka: berikuat - onaj tko ima jak glas "ku berikatu ima!" |
|---|
| besida besjeda, riječ |
|---|
| beštija životinja, zvijer (pogrdno) |
|---|
| audio | beštima psovka |
|---|
| beštimadur čovjek koji previše psuje |
|---|
| beštimati psovati |
|---|
| beteg bolest |
|---|
| betiežan sklon bolesti |
|---|
| bevandika loše vino |
|---|
| bevunda loše vino |
|---|
| bež njega bez njega |
|---|
| bež njie bez nje |
|---|
| bicikla bicikl |
|---|
| bičva čarapa |
|---|
| biće valjda, vjerojatno, možda "biće u selo poša ka ga ni doma." |
|---|
| audio | bićerin čašica manja od pola decilitra za rakiju ili druga žestoka alkoholna pića |
|---|
| biedra ( množ. biedre ) bedra, butine, mišićni dio natkoljenice |
|---|
| bielo bijelo |
|---|
| biguli (ili biguloti ) dugačka šuplja tjestenina |
|---|
| bikuar mesar |
|---|
| bikuariti rasjeći životinju, tranširati meso "poša je prajca obikuariti." |
|---|
| bilica vrsta smokve |
|---|
| bilj debela vunena deka |
|---|
| biljetin karta, ulaznica, kartica, pozivnica, poziv na sud, sastanak |
|---|
| bis bijes |
|---|
| bisan bijesan |
|---|
| bišavo drvo izjedeno crvotočinom |
|---|
| bišeš morao si "bišeš puojti na muasline, a ne doma stuati." |
|---|
| bita stupić na brodu ili kopnu koji služi za privez broda |
|---|
| audio | bitica 1.vjenčani prsten, 2. željezni prsten na mreži |
|---|
| audio | bižati bježati |
|---|
| biži grašak |
|---|
| blak smola kojom su se u staro vrijeme premazivali brodovi |
|---|
| blantati gaziti po blatnjavoj zemlji |
|---|
| blied blijed |
|---|
| bliejati 1. glasati se poput ovce 2. pogrdno: govoriti gluposti "ne blieji!" |
|---|
| blišćiti bljeskati |
|---|
| audio | bluago životinja; "bluago bez konopa" uvredljivi izraz za osobu koja se divlje (neotesano) ponaša |
|---|
| bluažin blažen |
|---|
| bljihnuti zapljusnuti nešto mlazom vode |
|---|
| bljuza 1. izvorno: kratka strukirana ženska košulja (starinskog kroja) 2. općenito: ženska košulja |
|---|
| audio | bobuk kruh pržen na ulju |
|---|
| boceta staklenka |
|---|
| bocun vrstaboce |
|---|
| boća 1. kugla za boćanje 2. preneseno: "kua boća mi je na stumku." osjećaj težine i mučnine u stomaku (uzrokovan nekim teškim problemom) |
|---|
| audio | bogatun bogataš |
|---|
| boja ubojica |
|---|
| bojse najvjerojatnije |
|---|
| bokua(l) vrč, pokal za vodu ili vino |
|---|
| bokun zalogaj, komad |
|---|
| boliti boljeti |
|---|
| bolotura terasa |
|---|
| bolunča vaga |
|---|
| bonaca utiha |
|---|
| bonagracija karniša za zavjese |
|---|
| borami bogme, uistinu |
|---|
| borbeni vojni borbeni (torpedni) čamac |
|---|
| borme bogme |
|---|
| botun gumb |
|---|
| božidrivuac božje drvce, vrsta bilja koje se koristilo kao dobra hrana ("brime") za koze i ovce |
|---|
| brac konop kojim se zateže jedro |
|---|
| braga komad konopa koji se koristi prilikom dizanja tereta u brod |
|---|
| bragati stisnuti bragom "braguaj to"" |
|---|
| brageše široke muške hlače za svaki dan |
|---|
| branculet narukvica |
|---|
| brankeljati vucarati, vući nešto za sobom |
|---|
| bravalin podbradak |
|---|
| audio | bravinac mrav |
|---|
| bražuolica 1. kvalitetniji komad mesa bez kosti 2. preneseno: u tuči "primi si dobru bražuolu" |
|---|
| brbolj zračni mjehur u vodi ili moru |
|---|
| brenzati kočiti, zaustavljati |
|---|
| audio | Brgačielj naziv dužmorja prema Preku |
|---|
| brijaća britva na sklapanje |
|---|
| brime teret koji se nosi na ramenu ili na glavi |
|---|
| brincati zvoniti s prekidima |
|---|
| brindati prebirati, brljati hranom po tanjuru, a ne jesti u redu |
|---|
| britaš novčanik |
|---|
| briva inercija broda "brivu je ćapua." |
|---|
| audio | brižan mio, netko prema kome osjećamo suosjećanje |
|---|
| brke brkovi |
|---|
| brodarina novac koji se plaća za prijevoz brodom ili trajektom |
|---|
| broka krčag, veći vrč za vodu (u kojem se nosila voda za pranje i umivanje i sl.) |
|---|
| bro'ski skraćeno bro'ski svićuar tj. vođa palube |
|---|
| brškati šarati |
|---|
| brtulin džepni nožić |
|---|
| bruak stjenovito izdignuće morskog dna |
|---|
| bruav vrsta ovna |
|---|
| brudati (se) močiti (se) u vodi |
|---|
| brudet vrsta dalmatinskog ribljeg |
|---|
| brudetac manji brudet bez krumpira, sprema se kad je riba sitnija pr.manule ili je nema dovoljno |
|---|
| audio | brukva čavao |
|---|
| brunče škrge |
|---|
| audio | bruntulati (ili bruntuljati ) puno govoriti, mrmljati, prigovarati, gunđati "vaik nič bruntuljuaš." |
|---|
| bruntuljuožast gunđav |
|---|
| bruod (množ. brodi ) brod |
|---|
| bruškin četka za ribanje |
|---|
| bruštulati pržiti kavu u bruštulinu |
|---|
| bruštulin sprava za prženje sirove kave |
|---|
| bruzin metalni lonac za kuhanje na otvorenoj vatri |
|---|
| bruzinić mali lonac za kuhanje od 1-2l |
|---|
| buačva bačva |
|---|
| buarba 1. izraz poštovanja prema starijem muškarcu 2. zapovjednik broda |
|---|
| buava lagan vjetrić |
|---|
| bubac udarac u tijelo |
|---|
| audio | bubica 1. vrsta jednostavnog, slatkog peciva 2. preneseno za čovjeka: "miran je ko bubica." |
|---|
| audio | bubnuti udariti, sudariti se |
|---|
| bubrig bubreg |
|---|
| bucie (množ. buceli )koloturnik, paranak |
|---|
| budie želudac kod ribe |
|---|
| bujiel unutarnja guma |
|---|
| bukalina noćna posuda, vrčina |
|---|
| bukaporta poklopac na otvoru potpalublja |
|---|
| bukara drveni vrč |
|---|
| buklija drvena posuda zapremnine 3-5 l. u kojoj se težacima u polju nosilo vino |
|---|
| bula 1. pjegava bolest na listu trsa 2. žena muslimanu (pokrivene glave ili lica) 3.poštanska marka |
|---|
| bulin mala kugla u boćanju |
|---|
| bumbeta zaštitno zaobljeno staklo na brodskom feralu |
|---|
| bumbiti neumjereno piti alkohol, lokati |
|---|
| bumbuak pamuk |
|---|
| bunčić klupica za sjedenje |
|---|
| buniestra vrsta mediteranskog bilja: žuka, brnistra |
|---|
| buodul otočanin |
|---|
| Buog Bog |
|---|
| buok manja uvala "Koliegin bouok" |
|---|
| buoni dobri |
|---|
| buorša torba |
|---|
| buova plutača za privez |
|---|
| burdižati 1. općenito: jedriti 2. jedriti u vjetar u naizmjeničnom (cik-cak) smjeru |
|---|
| burin manja bura, bura slabije jačine i kraćeg trajanja |
|---|
| burma oluk, cijev za odvodnju oborinske vode s krova |
|---|
| burnji sjeverni "sa'z burnje struanie" - sa sjeverne strane |
|---|
| bus busen |
|---|
| buskavica vrsta ribarske mreže kojom se love gire (manule) |
|---|
| busnuti lupiti glavom |
|---|
| bušinak vrsta raslinja |
|---|
| bušinjak sitno drvenasto raslinje koje se bralo za ogrijev |
|---|
| bušivati se ljubiti se |
|---|
| bušnuti poljubiti |
|---|
| bušta koverta, omotnica |
|---|
| buštram bršljan |
|---|
| butarguana pridjev koji opisuje ribu koja je puna ikre |
|---|
| buteljun boca zapremnine oko 2l |
|---|
| butida debeli pokrivač, jorgan |
|---|
| butiga trgovina, prodavaonica |
|---|
| butuarga riblja jaja, ikra |
|---|
| buzdo glupan |
|---|
| audio | buža rupa |
|---|
| bužati praviti rupu |
|---|
| bužjuak rupa; tijesan, taman prostor "ko te stavin u bužjuak!" |
|---|
| caklo staklo |
|---|
| capeta motičica sa dugim drškom |
|---|
| capun pijuk, trnokop, kramp |
|---|
| capunati obrađivati capunom |
|---|
| cavate grublje papuče kućne izrade, papuče natikače |
|---|
| cenije jeftinije |
|---|
| cerot povoj za rane |
|---|
| ceruada 1. tenda, nepromočivo platno 2. ribarska kabanica od nepromočivog platna |
|---|
| cesarica carica |
|---|
| cica dojka |
|---|
| cicati sisati |
|---|
| cicela vrsta ribe: lumbrak |
|---|
| cicigulja škrtava osoba |
|---|
| cielo cijelo, čitavo, potpuno.npr.za vino: "ćeš cieloga, oli da ti malo razvuodnin?" |
|---|
| ciklun jak, olujni vjetar: ciklun juga, ciklun bure |
|---|
| ciko pokraj, vrlo blizu, tik uz "ciko mene je proša.", "štokua se je ciko mene." |
|---|
| cikvantin zrna kukuruza od kojih se prave kokice |
|---|
| audio | cima konop za privez broda |
|---|
| cimatuorij groblje |
|---|
| cimbanić vrsta ptice: carić, crvendać |
|---|
| cimbarati 1. svirati na usnu ili pravu harmoniku "ko lipo cimbarua, divota ga je slušati." 2. neumjereno piti alkohol: "ali si se nacimbarua, jedva na nogami stojiš."," ko si to liešto pocimbarua." |
|---|
| cimenat cement |
|---|
| cimentati betonirati |
|---|
| cimilast izbirljiv, razmažen u vezi jela (izraz koji se najčešće koristi za djecu) |
|---|
| ciminiera brodski dimnjak (obično se tako nazivalo dimnjak parobroda) |
|---|
| cindalin privjesak |
|---|
| cinturina stara kovanica |
|---|
| cipalovica ožiljak koji ljudima trajno ostane na nadlaktici od cijepljenja u djetinjoj dobi |
|---|
| cirkuluar kružna pila za drvo |
|---|
| civela potkoljenica |
|---|
| cmariti peći na otvorenoj vatri uz dim i cvrčanje |
|---|
| cmariti se 1. peći namirnice trpeći vrućinu i dim 2. sunčati se, pržiti se na suncu |
|---|
| cotati šepati |
|---|
| cotav šepav |
|---|
| coto šepavac "Coto-Vitlov" (nadimak) |
|---|
| covati psovati |
|---|
| Crikva Crkva, institucija katoličke Crkve "su li se po Crikvi vinčali?" |
|---|
| audio | crikva crkva (građevina) |
|---|
| crkveno crkveni posjed "iza onie mocire, pa pu naprid, to ti je sve crkveno." |
|---|
| crljeni crveni |
|---|
| crljin crven |
|---|
| crljinka vrsta smokve |
|---|
| crv 1. bojilo, npr. za mrežu, odjeću 2. opruga na škarama za rezidbucrviti obojiti teg mreže crvom |
|---|
| audio | cukar šećer |
|---|
| cunculati ljuljuškati dijete laganim njihanjem |
|---|
| cuokule teške cipele |
|---|
| audio | cupati se bacati grude snijega, grudati se |
|---|
| cupnuti ubaciti |
|---|
| curikati uzmaknuti, povući se unatrag |
|---|
| audio | cvit cvijet |
|---|
| cvito bijelo brašno |
|---|
| ća drugdje, dalje, odavde (u smislu odlaska odnekud) 'aj ća!', 'grin ća izduovle.',' poša je ća iz Kali.' |
|---|
| ćaćo tato (vok.) |
|---|
| ćakula čavrljanje, neobavezan razgovor |
|---|
| ćakulati čavrljati, neobavezno razgovarati |
|---|
| ćakuluona brbljava osoba, koja uvijek ima o nečemu i s nekim govoriti |
|---|
| ćamuariti 1. stalno zvati mater ("mamo") 2. neprestano dozivati nekoga 'vajk me ćamuari.' |
|---|
| audio | ćapati 1. uhvatiti, dohvatiti 2. preneseno: "ćapati" miris - dobiti miris po nečemu |
|---|
| ćapin ukosnica, štipaljka za kosu |
|---|
| ćapivati loviti, hvatati |
|---|
| ćapuada navala na jelo: ukoliko je više ljudi nego jela za nahraniti ih, pa tko prije dohvati |
|---|
| ćarati se meteorološki pojam: razvedravati se |
|---|
| ćielonja/ćiele ćelavac |
|---|
| ćifal vrsta ribe: cipal |
|---|
| audio | ćikara šalica za čaj, mlijeko ili bijelu kavu (2-5dl) |
|---|
| ćikarica malena šalica (za crnu kavu) |
|---|
| ćikati činiti nekoga još ljućim i uzrujanijim "još me ćikua, da se još više ljutin." |
|---|
| ćiket eksploziv, dinamit |
|---|
| ćikopelnica pepeljara |
|---|
| ćikuluata čokolada |
|---|
| ćimak (množ. ćimci ) vrsta nametnika: stjenica |
|---|
| ćiverica glava "ko te po tuoj ćiverici opualin" |
|---|
| ćofnuti kljucnuti |
|---|
| ćorav slijep |
|---|
| Ćozoti talijanski ribari koji su nekad u dalmatinskom priobalju potezali koću na jedra |
|---|
| ćuar 1. bistar, jasan 2.budan, trijezan, priseban |
|---|
| ćuaro nebo vedro nebo |
|---|
| ćubati kljucanjem otkidati |
|---|
| ćuća 1.duda varalica, 2. plutača koja se veže za kraj mreže koće |
|---|
| ćufit tavan |
|---|
| ćuh dašak |
|---|
| ćuok (množ. ćoci ) vrsta ptice: kos |
|---|
| ćuš uzvik prilikom tjeranja magarca |
|---|
| ćutiti osjećati, osjećati bol "dite ćuti da ga boli." |
|---|
| audio | ča što |
|---|
| čafarun šafran, cvijet žute boje |
|---|
| čakoder štogod |
|---|
| audio | čakoli štogod "daj mi čakoli da usta osluadin." |
|---|
| čančuol vrsta ribe: crnelj |
|---|
| čefulja dio grozda sa više zrna grožđa, komad grozda, grozdić |
|---|
| čela pčela |
|---|
| čeljuade čovjek, osoba |
|---|
| čemer jad, težina, teškoća, otrov |
|---|
| čepier krpelj |
|---|
| česa čega |
|---|
| česta cesta, betonirani ili asfaltirani put kojim mogu prolaziti automobili |
|---|
| češati trgati plodove maslina |
|---|
| audio | četire četiri |
|---|
| audio | četrun lubenica |
|---|
| audio | četvrtuak četvrtak |
|---|
| audio | čičati vrištati |
|---|
| čičeri izrazit, čisti |
|---|
| čičindre žižule, vrsta koštunjavog voća |
|---|
| čičuak cvrčak |
|---|
| audio | čičvuarda slanutak |
|---|
| čiep čep |
|---|
| audio | čigova čija "a čigova si ti?" |
|---|
| čiguov čiji |
|---|
| čijuak vrsta zrnata povrća žute boje koje se može jesti sirovo |
|---|
| čin čim, netom |
|---|
| audio | činiti raditi, praviti |
|---|
| činiti se praviti se važan |
|---|
| čitaba sudski ili službeni poziv i obavijest |
|---|
| čižme čizme |
|---|
| čovik 1. čovjek 2. muškarac "ča je žena? žena je žena, žena ni čovik." |
|---|
| audio | črišnja trešnja |
|---|
| audio | čriva crijeva |
|---|
| črke tamnomodre smokve |
|---|
| črljiv, črljivo napadnuto crvom, ucrvano |
|---|
| črplja (čriplja) peka koja se najčešće koristila za pečenje kruha |
|---|
| črv crv |
|---|
| čua išta, štogod "jel te ki čua pitua?", " jesi li čua ji?" |
|---|
| čuamiti samovati |
|---|
| čuanuti stajati u položaju čučnja, čučati |
|---|
| čuare magija, čarolija |
|---|
| čudiestvo čudo, nešto nesvakidašnje i nevjerojatno |
|---|
| čudo 1. čudo 2. puno, mnogo "ove nuaružnje moru čudo trajati, ko da san ih jučier nabruala." |
|---|
| čufit potkrovlje |
|---|
| čunjka njuška |
|---|
| damnjana pletenka, demižon, obično opletena, staklena boca za vino, zapremnine obično 3-20 l. |
|---|
| danguba gubljenje vremena |
|---|
| dangubiti gubiti vrijeme |
|---|
| danuas (danuaska) danas |
|---|
| danun danju, po danu |
|---|
| datuli vrsta školjke: prstaci |
|---|
| dažiti kišiti |
|---|
| audio | debel debeo |
|---|
| debeliti se debljati se |
|---|
| deboleca bolest, slabost |
|---|
| deboto skoro, zamalo |
|---|
| dek dekagram |
|---|
| delati nožem skidati komade s površine (obično drva) |
|---|
| denjati se udostojiti se "ne denjua se niti juaviti." |
|---|
| denjuož ljubazan, srdačan, susretljiv |
|---|
| depeša pismena obavijest, brzojav |
|---|
| depiju višak, zaliha |
|---|
| depožit manji metalni rezervoar za gorivo |
|---|
| derić pomoćni jarbol na ribarskom brodu |
|---|
| destak desetak |
|---|
| dešperadun razočaran |
|---|
| dešperati se razočarati se |
|---|
| audio | dešpiet nestašluk, inat, prkos, zlodjelo |
|---|
| deštrigati dovršiti, privesti kraju |
|---|
| detrinko dokraja, temeljito, posve |
|---|
| dežgruacija velika nevolja, nesreća |
|---|
| audio | di gdje, kamo |
|---|
| dica djeca |
|---|
| dičina pogrdno: djeca |
|---|
| dičiti resiti, ukrašavati "lipo cviće diči dvuor." |
|---|
| audio | did djed |
|---|
| die dio |
|---|
| dignuti se ustati se, ustati se iz kreveta "ka si se diga segutra, ka si cielu nuoć vunka bi?" |
|---|
| dihati disati |
|---|
| dikodere gdjekad, ponekad |
|---|
| dikoli ponekad, ponegdje |
|---|
| dimblje dublje |
|---|
| dimboko duboko |
|---|
| dimbuok dubok |
|---|
| dindilalo njihalo, sve što se njiše |
|---|
| dindilati ljuljati |
|---|
| dišperuana očajna |
|---|
| dišpetljivac nevaljivac |
|---|
| dišprecati prezreti |
|---|
| dite dijete |
|---|
| ditelina djetelina |
|---|
| diver djever, mužev brat |
|---|
| divljaka divlja, neotesana djevojka ili žena |
|---|
| divljie divlje |
|---|
| divljua divlja |
|---|
| divuojka djevojka |
|---|
| diža manja drvena posuda s ručkom za grabljenje vina |
|---|
| dnievi dani |
|---|
| dobadnuti dotaknuti, dodirnuti |
|---|
| dobasizati dosezati, sezati |
|---|
| dobića plaća, dobit, zarada |
|---|
| doburdižati dojedriti |
|---|
| audio | doćunfati saznati, doznati, nanjušiti |
|---|
| audio | dodijati dosaditi |
|---|
| dofin čak, k tomu |
|---|
| dogljedati skrbiti se o starijoj ili nemoćnoj osobi sve do časa njezine smrti |
|---|
| dohoditi dolaziti |
|---|
| doktur 1. odvjetnik, advokat 2. doktor medicine, liječnik |
|---|
| audio | doli dolje |
|---|
| dolidrobun potrbuške |
|---|
| doliglavač skočiti u more na glavu |
|---|
| domuaći domaći, poznati (čovjek) |
|---|
| audio | doniesti donijeti |
|---|
| audio | dopuasti dopasti |
|---|
| dosiegnuti dosegnuti |
|---|
| doštrigati dovršiti (privesti kraju) |
|---|
| dota miraz |
|---|
| drakmuar maleno sidro koje služi za hvatanje predmeta iz dna (mora, gusterne) |
|---|
| drhat drhtavica, drhtanje "ajme meni, ča mi je vo zima, drhat me je ćapua." |
|---|
| drhćati drhtati |
|---|
| dricati ravnati, izravnavati |
|---|
| driti ravan |
|---|
| dritina ravnina, dugačka ravna površina (pr. put ili cesta) |
|---|
| drito ravno |
|---|
| driveni drveni |
|---|
| drivo drvo |
|---|
| drobnjača vrsta masline sitnog zrna, drobnica |
|---|
| audio | drosnuti pasti, izvaliti se na pod |
|---|
| drško dugačka drška (najčešće drvena) |
|---|
| druago drago |
|---|
| druaguost dražest, ljupkost |
|---|
| audio | druob trbuh |
|---|
| držati se biti u ljubavnoj vezi |
|---|
| duaćna darežljiva "jie ona bi ti to duala, nako duaćna ča je." |
|---|
| duari darovi, pokloni |
|---|
| duavati 1. davati 2. imati miris po nečem "vo drivo duaje po tufini." |
|---|
| duaž kiša "ni dažja, more se izuajti vunka." |
|---|
| duće klupko konopa |
|---|
| duga dugačke, svinute daske širine dlana od kojih se sastoji bačva |
|---|
| audio | dugasto dugačko |
|---|
| duhuat teško bolestan "duhuat je, ono leži na postelji, jedva diše." |
|---|
| audio | duklec dokle |
|---|
| dumbina 1. dubina 2. velika dubina: "dumbina je to!" - "velika je to dubina!" |
|---|
| dumideca vlaga |
|---|
| dun dan |
|---|
| Duočić kaljsko mjesno groblje |
|---|
| duone (dunlec) do tamo „rastijegni konuop od duovle duone“ |
|---|
| dugača vrsta smokve (ujedno je i petrovka) |
|---|
| duognati donijeti neki teret na domaćoj životinji "duogna'ću drv na tovaru" |
|---|
| duojti doći |
|---|
| duola udolina |
|---|
| duoljnjaci kaljski naziv za ljude s Dugog otoka |
|---|
| duoškati čekati, vrebati |
|---|
| duove dokle |
|---|
| duovle dovle, do tu |
|---|
| duperati duperivati upotrebljavati, koristiti |
|---|
| dupla kolotura s dva kotača koja dolazi u kombinciji s još jednom takvom koloturom |
|---|
| audio | durancija trajanje, trajnost |
|---|
| audio | durati trajati |
|---|
| duro kruto, čvrsto, tvrdo |
|---|
| dusti kopati, iskopavati, kopanjem vaditi iz zemlje "dusti kumpiri" |
|---|
| dušuak(na dušuak) na iskap, na "eks" |
|---|
| dvi dvije |
|---|
| dvorani bliži susjedi koje su u zgusnutim naseljima povezivala zajednička dvorišta |
|---|
| dvua dva |
|---|
| audio | dvuor dvorište |
|---|
| đaka jakna |
|---|
| đilat sladoled |
|---|
| ee izraz negodovanja "ee ni to u riedu!" |
|---|
| erodrom zračna luka, aerodrom |
|---|
| eroplan avion, aeroplan |
|---|
| fabrikati raditi u tvornici (na fabrici) |
|---|
| audio | facolić maramica (krpena) |
|---|
| facuol marama |
|---|
| fafarikul primorsko stablo; košćela, koprivić, fafarinka |
|---|
| fagot svežanj, teret, zavežljaj koji se nosi u ruci |
|---|
| fajda smisao, korist "ni fajdie" nema smisla, nema koristi, uzalud |
|---|
| audio | fajerica upaljač |
|---|
| fakin ulični čistač u gradovima (npr. Zadru) |
|---|
| falinga pogreška, promašaj, nedostatak |
|---|
| faliti pogriješiti, promašiti |
|---|
| faljen Isus pozdrav: hvaljen Isus |
|---|
| fameja obitelj |
|---|
| fanat fant, dečko u kartama |
|---|
| fanela vrsta tkanine |
|---|
| fang mulj sa morskog dna |
|---|
| fangati grabiti mulj iz morskog dna (npr. da bi dno u lukama bilo dublje) |
|---|
| audio | farabut nevaljalac, mangup, dijete koje radi psine i nestašluke |
|---|
| farati ugrubo mljeti kukuruz (grubo mljeveni kukuruz se koristio kao hrana za svinje) |
|---|
| fastati se hvastati se, hvaliti se, sam sebe uzdizati |
|---|
| faša zavoj |
|---|
| fašati stavljati zavoj, povijati |
|---|
| fašuano povijeno, ovijeno |
|---|
| fažuo grah |
|---|
| febar vrućica, povišena temperatura u čovjeka |
|---|
| februar veljača |
|---|
| ferališta vođa pomoćne brodice kod ribolova |
|---|
| frmaj ukosnica |
|---|
| fermati prestati, završiti, zaustaviti se |
|---|
| fermivati obazirati "ne fermiva me." |
|---|
| ferual 1. jaka svjetiljka koja se koristi prilikom ribolova 2. ručna petrolejska svjetiljka zatvorenog tipa koja se mogla nositi i van kuće |
|---|
| fidanca carinska kontrola (koju su Kaljani prolazili za vrijeme kraljevine Jugoslavije) |
|---|
| fierije raspust, praznici |
|---|
| fijersa dio mreže (100 m); ribolovna mreža pravi se spajanjem više fersa |
|---|
| audio | fiešta fešta, popularna seoska zabava povodom nekog važnog događaja ili velikog blagdana |
|---|
| fijerše ospice |
|---|
| audio | fijok mašna |
|---|
| audio | fila red čekanja |
|---|
| filošpanja najlon za udice |
|---|
| filjun kumče |
|---|
| finta pretvaranje, varka |
|---|
| firale ženske niske cipele |
|---|
| fišo gledati netremice ravno u oči ili u neki cilj; bez treptaja |
|---|
| fit najam |
|---|
| fituali(afituali) podstanari, osobe kojima se iznajmila kuća ili dio kuće |
|---|
| audio | flajda haljina |
|---|
| floćivati laskati, udvarati |
|---|
| floćuado laskavac |
|---|
| fodrati umetnuti podstavu na neki odjevni predmet, podstaviti |
|---|
| fogišta ložač |
|---|
| fogun šporet u gajeti |
|---|
| fortuna jak vjetar: fortuna juga, fortuna bure |
|---|
| frajati zabavljati se, tulumariti; rasipno trošiti novac |
|---|
| audio | frajunica rastrošna žena |
|---|
| fratun zidarski alat za glatko izravnavanje površine |
|---|
| fregati ribati |
|---|
| frenje špekule |
|---|
| frgadela ukosnica |
|---|
| frig zaprška koja se radi prilikom kuhanja |
|---|
| frigano prženo na ulju |
|---|
| frigati pripremati hranu prženjem na ulju |
|---|
| frijegulica živahna dica |
|---|
| friškina svježina, miris svježine |
|---|
| friško 1. svježa hrana (friška riba) 2. svježe, hladno vrijeme "dobro se obuci, friško je vunka." |
|---|
| audio | fritalja kajgana |
|---|
| frite fritule |
|---|
| frizeraj frizerski salon |
|---|
| friž ogrebotina, ožiljak, trag površinskog reza |
|---|
| audio | friži tragovi od udraca šibe ili biča na koži; modrice |
|---|
| frižiti pirjati, kuhati na laganoj vatri uz dodatak ulja i vrlo malo ili nimalo vode |
|---|
| audio | frminta zrna kukuruza |
|---|
| frontin štitnik s prednje strane kape |
|---|
| fruatar 1. redovnik, fratar 2. vrsta ribe: fratar |
|---|
| frut voće, plod |
|---|
| audio | fuala hvala |
|---|
| fualda nabor na odjeći |
|---|
| audio | fualiti se hvaliti se |
|---|
| audio | fualšo lažno, nevrijedno, nekvalitetna imitacija |
|---|
| audio | fuga osjećaj velike i nagle vrućine u tijelu, npr.¨fuga me ćapiva¨ |
|---|
| fumadur osoba ovisna o cigaretama, čovjek koji puno puši |
|---|
| audio | fumati pušiti, dimiti |
|---|
| fundać talog od kave |
|---|
| fundament (množ. fundaminti ) temelj |
|---|
| fundati probušiti |
|---|
| audio | funiestra prozor |
|---|
| fuodra podstava na odjeći |
|---|
| audio | fuorca snaga |
|---|
| furbasto lukavo, podlo |
|---|
| furešti stranac, stranci |
|---|
| audio | furmini šibice |
|---|
| fuštun fuštan, suknja; dio ženske tradicijske odjeće |
|---|
| gaće 1.hlače, 2. u izrazu: "ee, široke si ti gaće obuka!" djetetu ili osobi koja radi psine |
|---|
| gajeta tip dalmatinskog broda za ribolov i prijevoz, dužine oko 7m, pokretanog jedrom ili veslima |
|---|
| galetine keksi, vrsta jednostavnog četvrtastog keksa, bez kreme i preljeva |
|---|
| gamela zdjelica s dvije ručice |
|---|
| garambatul vrsta morskog raka |
|---|
| garuoful karanfil |
|---|
| gabina kabina |
|---|
| gete pletene vunene čarape (ispod kojih se obično nosila dulja tanka čarapa) |
|---|
| gibirati pripadati, sljedovati nešto po pravu ili dužnosti |
|---|
| girica vrsta ribe: mali primjerak gire oblice (manji od manule) |
|---|
| audio | glavuoč vrsta ribe: glavoč |
|---|
| gliežnji gležnjevi |
|---|
| gluadan gladan |
|---|
| audio | gluava glava |
|---|
| gluavnja cjepanica |
|---|
| audio | gljedati 1. gledati 2. preneseno: skrbiti se o nekome |
|---|
| gljedati se pokazivati znakove sviđanja (između djevojke i mladića) |
|---|
| godišće godina |
|---|
| gnjala blato, glib |
|---|
| audio | gnjuat dio svinjećeg mesa, potkoljenica |
|---|
| gnjuazdo gnjezdo |
|---|
| audio | gojiti uzgajati "divojka je garuoful gojila." |
|---|
| goldun kondom, prezervativ |
|---|
| golužati privlačiti, mamiti |
|---|
| golužuasti (ili goluž ) izbirljiv |
|---|
| gori gore (smjer) |
|---|
| goriti gorjeti |
|---|
| gospoja gospođa |
|---|
| gospojica gospođica |
|---|
| gosposki fino, učeno, kako to rade ili govore gospoda |
|---|
| gozdeni željezni |
|---|
| granbučela vrsta masline sitnog ploda |
|---|
| grancolet raskošni kolar (ovratnik) |
|---|
| grancolin volan "poslala mi je ujna iz Merike veštu na grancolini" |
|---|
| audio | grančati grebati |
|---|
| grandele gradele, roštilj |
|---|
| grdelin vrsta male ptice pjevice |
|---|
| audio | grditi se svađati se |
|---|
| grebuač alat za struganje motike |
|---|
| griblja međa, granica, brazda |
|---|
| gribljenik susjed s kojim graniči posjed |
|---|
| griede 1.drvene grede 2. tavan "ajme to mi je lipo gori na gredami." |
|---|
| griešta nedozreo |
|---|
| grieštavo nezrelo, zeleno voće (kruška, grožđe, jabuka i sl.) 'ma ča ćeš to brati ka je grieštavo?!' |
|---|
| audio | grihota bespotrebna šteta ili propust "grihota je tuaj komad robe zahititi." |
|---|
| grila škure |
|---|
| audio | grin idem |
|---|
| grintati stalno prigovarati |
|---|
| grintav zajedljiv, čangrizav |
|---|
| audio | griz ugriz, zalogaj |
|---|
| grlin najdeblja vrsta konopa, debelo uže |
|---|
| grmualj vrsta priobalnoga raka |
|---|
| grofnuti pasti odnekud (primjerice kad čovjek padne sa stabla) |
|---|
| gruad grad |
|---|
| Gruad Zadar |
|---|
| audio | gruana grana |
|---|
| audio | grubo ružno |
|---|
| grug vrsta ribe: ugor |
|---|
| grum grom |
|---|
| grunditi mrštiti se |
|---|
| grundual krovni vijenac, izbočeni rub građevine u visini krova |
|---|
| gungurati pjevušiti, mumljanjem oponašati pjesmu ili melodiju |
|---|
| grunica 1. kocka šećera 2. grumen nekog kristala (pr. modre galice) |
|---|
| gruozje grožđe |
|---|
| gruževina meso ribe ugora "puoč je kil gruževine?" |
|---|
| guajba krletka |
|---|
| audio | guc gutljaj |
|---|
| gucalj gutljaj |
|---|
| gucati gutati |
|---|
| guća potkošulja |
|---|
| gudić mala svinja, težine do 10kg |
|---|
| gujba sitne školjke koje se hvataju za dno broda |
|---|
| audio | gujina zmija |
|---|
| guliti čupati |
|---|
| gundulica sandolina |
|---|
| audio | guo gol |
|---|
| guobav grbav |
|---|
| guod godišnjica, nadnevak smrti |
|---|
| guoditi uživati |
|---|
| guolica 1. nedorasla riba skuša 2. golo žensko dijete |
|---|
| Guornjaci Vlasi, ljudi iz zaleđa ili okolice Zadra |
|---|
| Guospe Gospa, Blažena Djevica Marija |
|---|
| guovno izmet, govno |
|---|
| guozje gvožđe, željezo |
|---|
| audio | gustati koštati |
|---|
| audio | gustierna zidana cisterna, veliki zidani spremnik za vodu u sklopu ili ispod kuće |
|---|
| gustopupica vrsta crnog grožđa, sitnih bobica od kojeg se pravi vino |
|---|
| audio | gušćerica primorska gušterica |
|---|
| gušno ukusno |
|---|
| audio | gušt užitak |
|---|
| guštati uživati |
|---|
| gvantijera poslužavnik, pladanj |
|---|
| gviera rat |
|---|
| hahari dječaci koji izvode psine, dišpete i sitne krađe |
|---|
| hahuljica kapuljača |
|---|
| audio | havarija veće oštećenje broda ili teži kvar na brodskom motoru zbog kojeg brod ne može ploviti |
|---|
| hći(ći) kći |
|---|
| hćier(ćier) kćer"un ima tri hćere, a sve su lipe, ne znaš kua je lipša od kie." |
|---|
| hinben pohlepan, nezasitan |
|---|
| audio | hititi žuriti |
|---|
| audio | hladijati hladiti,osvježavati "ko lipo hladijua!" |
|---|
| hluad hlad, hladovina |
|---|
| hljadrovina ribe iz porodice hrskavičnjača: morski pas, morska mačka, raža, golub, itd. |
|---|
| hljib kruh |
|---|
| hljibčić maleni oblik kruha okrugla oblika |
|---|
| hljidi propušiva |
|---|
| hljincati plakati |
|---|
| hljinče jeca |
|---|
| hljinbućati mućkati tekućinu u nekoj posudi, stvarati zvukove mućkanjem tekućine (u boci, bačvi ili sl.) |
|---|
| hljindura grudica, grumen |
|---|
| hljipavi jecavi |
|---|
| hoditi hodati |
|---|
| hohljišćati se neobuzdano se smijati |
|---|
| audio | homo ća hajdemo, ajmo |
|---|
| hotiti htjeti, željeti |
|---|
| hrbav grbav, neravan |
|---|
| hrieb/hrib (množ. hrieblje ) korijen od stabla |
|---|
| hripelji nosnice |
|---|
| hropiti hrkati |
|---|
| hrstati 1. hrskati, mrviti hranu zubima prije nego se pojede 2. preneseno: mrmljati, gunđati za sebe |
|---|
| hruaniti sakriti |
|---|
| hrziti klizati, proklizati |
|---|
| htiti htjeti |
|---|
| huda mala, sitna, nevaljala (osoba ili maslina sitnije, krhke i mršave građe) |
|---|
| hunjati žaliti se |
|---|
| idere igdje |
|---|
| idro jedro |
|---|
| iglun vrsta ribe: sabljarka |
|---|
| igrati se na hranjivalovice igrati se skrivača |
|---|
| ika' ikad |
|---|
| iljada tisuća |
|---|
| imberlati se iskriviti se uslijed različitih vanjskih utjecaja |
|---|
| imperpieto neprekidno |
|---|
| in im, njima "a ki in je kriv, zuač su to pošli činiti?" |
|---|
| inbroj čvrst konop ili čelično uže za stiskanje dna mreže u ribolovu |
|---|
| inbutida (imbutida) poplun deblji pokrivač punjen vunom, perjem ili grubom vatom |
|---|
| indoruani utkani, upleteni |
|---|
| infišun umišljen, zaokupljen |
|---|
| inglieški engleski |
|---|
| ingriezo grubo, sirovo, neodgojeno |
|---|
| ingvaštar crnilo |
|---|
| inkarat žbuka |
|---|
| inkartati ožbukati |
|---|
| inkartivati žbukati |
|---|
| inkaštrati ukliještiti se, zaglaviti |
|---|
| inkoluano zalijepljeno ljepilom za drvo |
|---|
| inpastar flaster za liječenje reume |
|---|
| inpetati se dodati, pridodati |
|---|
| inpoštati poslati pismo ili pošiljku |
|---|
| inteštardati se zatreskati se, zaljubiti se "inteštardua se je u nju." |
|---|
| intima jastučnica |
|---|
| intimela jastučnica |
|---|
| intruada polje |
|---|
| inženjati smisliti |
|---|
| inženjivati smišljati nešto što zahtijeva pomno planiranje i razradu |
|---|
| Irud Herod, židovski kralj poznat iz Matejevog evanđelja |
|---|
| is sa |
|---|
| is/iš s, sa |
|---|
| isfregati izribati |
|---|
| isfrigati ispržiti na ulju |
|---|
| iskalumati baciti mrežu, potopiti mrežu metar po metar u more |
|---|
| iskarocati izvoziti kolicima, tačkama |
|---|
| iskasati iskrčiti, obraditi šikaru |
|---|
| iskati tražiti, zahtijevati |
|---|
| iskra komadić 'daj mi iskru kruha, da vo pomočin ča je ostalo u pijatu.' |
|---|
| iskrićati iskretati |
|---|
| iskrienuti iskrenuti |
|---|
| iskuhati skuhati, pripremiti jelo |
|---|
| iskunjsati istrgati, iskidati |
|---|
| iskupiti pokupiti, sabrati na jedno mjesto, pospremiti (stuol iskupiti, iskupiti mrvice sa stola) |
|---|
| islandati iskomadati |
|---|
| ismiežiti zgnječiti |
|---|
| ismočin mokar, pokisao |
|---|
| ismočiti se 1. smočiti se 2. pokisnuti |
|---|
| ispalicati istući palicom ili rukom (pr. istući palicom rublje kad se pralo uz more) |
|---|
| ispatinati ulaštiti cipele smeđom ili crnom pastom (patinom) |
|---|
| ispecigati na sitno ili na tanko isjeći |
|---|
| ispečin ispečen |
|---|
| audio | ispieti se popeti se |
|---|
| ispištati nasjeckati, usitniti i zgnječiti |
|---|
| ispleskati rukom (dlanom) izudarati "nuaš ko ću te ispleskati po guzici ko ne budeš dobar!" |
|---|
| ispliesti isplesti |
|---|
| isplisniviti ispljesniviti |
|---|
| ispljiehati (se) potpuno oplahnuti, isprati vodom 'dobro si se ispljiehala.' |
|---|
| ispo ispod |
|---|
| ispobukati izudarati pobukom (ruagulun) morsku površinu da bi se ribe preplašile i pobjegle u mrežu |
|---|
| audio | ispotiti se oznojiti se |
|---|
| ispovid ispovijed |
|---|
| ispovidati ispovjedati 'ka je puop reka da ispovida prid Uskrs?' |
|---|
| ispoviti se ispovjediti se |
|---|
| isprahnoviti pretvoriti se u prah |
|---|
| ispri isprijed |
|---|
| isprsiti uz oklijevanje dati sav novac, isprazniti džepove "ajde, isprsi šuoldi, sve ča imaš!" |
|---|
| isprvine isprva |
|---|
| ispuznuti iskliznuti "glavuoč mu se spuznu." |
|---|
| isrizati izrezati |
|---|
| istanburati dobro natući nekoga |
|---|
| istareno izbrisano |
|---|
| istepliti ugrijati |
|---|
| isti jesti |
|---|
| istiegnuti 1. istegnuti 2. istiegnuti mriže - dignuti mreže iz mora |
|---|
| istikati istjecati, propuštati tekućinu |
|---|
| istirati istjerati |
|---|
| istiskuana izjedena |
|---|
| istoćati (potoćati) umakanjem pojesti umak |
|---|
| istrafigati izpremještavati, završiti prijevoz |
|---|
| istrapati preorati, trnokopom obraditi zemlju u škrapi |
|---|
| istrlicati istrljati |
|---|
| istrti izbrisati |
|---|
| istrtoljun izgužvan, isprevrtan, neuredno složen |
|---|
| istrumbuljati tresenjem izmiješati tekućinu (u posudi) |
|---|
| istrunbuljuano izmješano tresenjem posude |
|---|
| istučin izudaran |
|---|
| audio | isvući se skinuti se, svući se |
|---|
| iša ajde (uzvik ohrabrenja prilikom teškog fizičkog napora, npr. guranja teškog tereta) |
|---|
| išporkati uprljati |
|---|
| izazuad otraga, pozadi |
|---|
| izbadati izbosti "bolje ti je ne pačati se u to, tuote su ti ose, sviega će te izbadati." |
|---|
| izbadiljati izokretati, ispremjestiti nešto lopatom |
|---|
| izbahnuti nenadano se pojaviti, iznenada doći negdje 'najedunpu je izbahnu, ki je znua da će duojti.' |
|---|
| izblantati uprljati blatom (obuću ili obućom pod), izblatnjaviti |
|---|
| izbrindati izbrljati jelo, isprebirati jelo po tanjuru bez reda i ne pojesti ga do kraja |
|---|
| izbrškati išarati (npr. bilježnicu ili knjigu) |
|---|
| izbruštulati završiti prženje kave |
|---|
| audio | izbuditi 1. probuditi nekoga 2. izbuditi se - probuditi se |
|---|
| audio | izbužati napraviti, izvrtati rupe |
|---|
| izbužun probušen |
|---|
| izdebeliti se udebljati se |
|---|
| izdelati obraditi komad drva dlijetom ili nožem, izrezbariti |
|---|
| izditi izdjenuti, izvaditi nešto s nečega (pr. neke kuke ili sl.), otkačiti |
|---|
| izduoklec odakle |
|---|
| izduovlec odavde |
|---|
| izdurati izdržati |
|---|
| izduriti se ukočiti se |
|---|
| izglancati ulaštiti |
|---|
| izgoriti izgorjeti |
|---|
| izgrančun izgreben |
|---|
| izgrdašati ostrugati |
|---|
| izgrdašun izgreben |
|---|
| audio | izguliti iščupati |
|---|
| audio | izlamenati se prekrižiti se |
|---|
| izlampiti postati zaboravljiv, senilan |
|---|
| izlivati izlijevati |
|---|
| izlizati izgmizati |
|---|
| izlulaviti poblesaviti |
|---|
| izmandati izljuljati lijevo-desno |
|---|
| izmaškarati se izmazati se po licu |
|---|
| izmatahunati istući nekoga šakama |
|---|
| izmiriti izmjeriti |
|---|
| izmrčen zacrnjen |
|---|
| izmunjiesati se izmoriti se nekim suvišnim poslom |
|---|
| audio | iznaopak naopačke |
|---|
| iznaviguano oplovljeno, preplovljeno |
|---|
| iznebuha iznenada |
|---|
| audio | iznemi izvadi |
|---|
| izneverati glagol kojim se opisuje dolazak olujnog nevremena |
|---|
| izniesti iznijeti, izvaditi |
|---|
| iznimati vaditi |
|---|
| iznogunguzičati izudarati nogom po stražnjici 'svih ću vas iznogunguzičati ko vas tamo vidin.' |
|---|
| izrigati se ispovraćati se, izbljuvati se |
|---|
| izuajti izaći |
|---|
| izvitrin ishlapljen |
|---|
| izvitriti 1. ishlapjeti 2. preneseno: izgubiti bistrinu uma, poblesaviti |
|---|
| izvoljiti se zasititi se, izgubiti zainteresiranost za nečim |
|---|
| izvrgnuti pobaciti, abortirati |
|---|
| izvrnjen izvaljen, prevrnut |
|---|
| izvunka izvani |
|---|
| iž njie, iž njega iz nje, iz njega |
|---|
| jaciera ledenica |
|---|
| jaketa kratak kaput, jakna |
|---|
| jakoša jak čovjek (pejor.) |
|---|
| japlenica (ili japnenica ) vapnenica, kućica od kamena unutar koje se naloži jaka vatra da bi se od kamena dobilo vapno |
|---|
| japrk jug |
|---|
| jarbolati preneseno: besposleno stajati na mjestu |
|---|
| jarbun vrsta ribe: arbun |
|---|
| jardura oštrina |
|---|
| jarugola drška brodskog kormila (izravno povezana s listom kormila) |
|---|
| jatrva žena muževa brata |
|---|
| javor lovor |
|---|
| jazik jezik |
|---|
| jedun jedan |
|---|
| jelica brodski propeler |
|---|
| jelita vrsta kobasice u koju se stavlja: pšenica, grožđice, šećer i svinjska krv, a jede se pečena |
|---|
| jena jedna |
|---|
| jerbo jer |
|---|
| ješka mamac (za lov ribe) |
|---|
| ješkati mamiti |
|---|
| jetikljiv boležljiv, slab, zarazan, sušičav |
|---|
| jid ljutnja, sržba |
|---|
| jidie jede |
|---|
| jidieš jedeš |
|---|
| jidrina čvrsto, tvrdo platno, pogodno za izradu jedra |
|---|
| jidriti jedriti |
|---|
| jie potvrda nečega: da, jest |
|---|
| jiež jež |
|---|
| jil ilovača |
|---|
| jimati imati |
|---|
| jime ime |
|---|
| jimuanje 1. imanje 2. genitalije |
|---|
| jisti jesti |
|---|
| jolanda oleandar lat. Nerium oleander |
|---|
| jope opet |
|---|
| audio | jua ja |
|---|
| juaje jaje |
|---|
| juapno vapno |
|---|
| juariti 1. podsticati vatru, žariti 2. preneseno: činiti nekog ljutim i razdraženim |
|---|
| juarbu(l) jarbol |
|---|
| juašćerica prištić na jeziku ili usnoj šupljini |
|---|
| juava 1. jama 2. pren.: zaklon 'nuode in ne puše, ono ko da su u juavi.' |
|---|
| juca moždani ili srčani udar |
|---|
| jučiera jučer |
|---|
| jugo strana svijeta: jug "di grete na ribe, na jugo, oli na zmorac?" |
|---|
| Jugovina (kraljevina) Jugoslavija |
|---|
| junjčić janje, janješce |
|---|
| juokati jaukati |
|---|
| jur već "jur si došla" |
|---|
| juštati namjestiti, ispraviti, izravnati.npr. "juštuaj mi uru, ko da mi puar menuti napri grie." |
|---|
| jušto točno, ispravno, taman, po mjeri |
|---|
| Južani ljudi sa južnodalmatinske obale i otoka |
|---|
| južin lagani južni vjetar |
|---|
| južina 1. vjetar jugo, južni vjetar 2. vrijeme koje prati vjetar jugo, a koje neki ljudi slabo podnose |
|---|
| ka' kad, kada |
|---|
| kabua kabao, vjedro |
|---|
| kabun zimska ribarska kabanica domaće izrade |
|---|
| kacavida odvijač |
|---|
| audio | kacuo duboka žlica za vađenje jela |
|---|
| kadena lanac |
|---|
| kadija usjeklina u kamenu, živoj stijeni uz morsku obalu |
|---|
| audio | kadinjak metalna posuda za kađenje tamjanom (u crkvi ili po kućama uoči Božića) |
|---|
| kaditi 1. dimiti dodavanjem tamjana u kadilo 2. obilaziti kuće s kadilom i tamjanom (božićni običaj) |
|---|
| audio | kafa 1. napitak: kava 2. kaljski običaj na dan svadbe: marenda uz kavu u kućama mladenaca |
|---|
| kafeno smeđe |
|---|
| kaiš remen |
|---|
| kajić čamac |
|---|
| kajin posuda za pranje |
|---|
| kakava kakao, napitak sličan današnjem kakau koji se također miješao s mlijekom |
|---|
| kako kao |
|---|
| kakoder kao |
|---|
| kalafatati graditi, popravljati brod |
|---|
| kalafuat zanatlija koji gradi ili popravlja drvene brodove |
|---|
| kalamita magnet, gromobran |
|---|
| kalati spustiti |
|---|
| kaldaja posuda ili kotao za grijanje vode u peći na drva |
|---|
| kaldofiero čelična sajla, čelično uže |
|---|
| kale ulice |
|---|
| kaleb galeb |
|---|
| kalebarija galebovi, jato galebova |
|---|
| kaligier postolar |
|---|
| kalivati se spuštati se |
|---|
| kaloćuali dvogled |
|---|
| kalom dio konopa koji povezuje predmet na dnu mora (npr. sidro ili mrežu) sa nečim na površini |
|---|
| kaluada zapas mreže kod ribolova plivaricom |
|---|
| kalumivati puštati mrežu da preko ruku (dlanova) klizi u more |
|---|
| kalun bitva, ukopani željezni stup na obali za privez brodova |
|---|
| kamara soba |
|---|
| kamarin malena prostorija u sklopu kuće koja služi za odlaganje raznih stvari |
|---|
| kamenica 1. kameni sud za čuvanje ulja, 2. u masliniku prirodno udubljenje u kamenu gdje se skuplja voda koju piju ljudi i životinje |
|---|
| kamik 1. kamen 2. kristali modre galice koji se upotrebljavaju u vinogradarstvu |
|---|
| kaminje kamenje |
|---|
| kamižela uličica, stiješnjen prolaz |
|---|
| kamižot radni kaput od grublje taknine |
|---|
| kamomila kamilica |
|---|
| kampanije zvonik |
|---|
| kanaštrela plivarica |
|---|
| kančuolica pričica, zgoda, vic |
|---|
| kandela viseći svijećnjak u crkvi, kandilo |
|---|
| kandelica svijeća |
|---|
| kanela pipa na bačvi |
|---|
| kanica 1. kapljica 2. crveni pojas koji se nekad nosio oko struka |
|---|
| kantar vrsta ribe: kantara, kantor |
|---|
| kantati pjevati |
|---|
| kantir komad grede (građe) |
|---|
| kantun 1. ugao,kut. 2. kraj kruha |
|---|
| kantunual ugaoni, pravilno isklesani kamen na vanjskom, nosivom zidu kuće |
|---|
| kanuata kraj, svršetak sezonskog branja maslina |
|---|
| kanuti kapnuti |
|---|
| kanja morski pas, morska neman, proždrljivac |
|---|
| kanjati loviti kanjce (vrsta morske ribe, nekad česte u zadarskom arhipelagu) udicom |
|---|
| kanjuara udica za lov kanja, kanjaca |
|---|
| kapac kadar, sposoban, u stanju "pa da nisi kapac duojti ko mene ovi dani?!","biti u Kali pa ni kapac mi se ne juaviti!" |
|---|
| kapelin šešir kakav nose dame |
|---|
| kapeluada ćuška |
|---|
| kapišanat (gradsko) groblje |
|---|
| kapot 1. kaput 2. potpuna pobjeda u kartaškoj igri trešeti, u kojoj protivnik nije osvojio ni boda |
|---|
| kapotina stari, izderani, grubi kaput |
|---|
| kapsa mrtvački sanduk |
|---|
| karamun vrsta jela: lignje ili sipe pirjane na crvenom luku s krumpirima |
|---|
| karatie (u karatelu) manja bačva (do 200-300l) |
|---|
| karbun ugljen |
|---|
| karić niska kolica sa četiri malena kotača i dugačkom ručkom za vuču, služe za prijevoz tereta |
|---|
| karig teret, težina |
|---|
| karijuola tačke, kolica za teret s jednim kotačem i dvije ručke |
|---|
| karituad milosrđe, karitativna pomoć, karitas |
|---|
| karoc produžetak na provi broda (gajete) |
|---|
| karocati vozati nešto naokolo |
|---|
| audio | karota mrkva |
|---|
| kartafina papir za zamatanje duhana u cigaretu |
|---|
| kartun karton, kartonski papir |
|---|
| kartušina stari, zgužvani papir ili karton |
|---|
| karuba stablo i plodovi rogača |
|---|
| audio | kašeta sanduk, kutija; drvena ili plastična kutija u kojoj se stavllja ulovljena riba |
|---|
| kašetivati grabiti ribu u kašete |
|---|
| kašnje kasnije, poslije |
|---|
| kaštaldica članica bratovštine Guospine skule, zadužena da pazi i uređuje crkvu i crkvene oltare |
|---|
| kaštig 1. Božja kazna 2. kazna djetetu koje nije bilo poslušno (pr. kad se dijete pošalje u kut) 3. danak: jedanput godišnje se na blagdan Velike Gospe plaća kaštig "Guospnoj skuli" |
|---|
| kaštigati 1. primiti kaznu 2. primiti kaznu od Boga |
|---|
| kaštigun kažnjen |
|---|
| kaštradina dimljeno i osušeno meso |
|---|
| kaštuald član crkvene bratovštine, zadužen da vodi brigu o crkvenom dobru (pašnjacima, maslinicima..) |
|---|
| kašun 1. drveni sanduk s poklopcem 2. drvena oplata za nalijevanje betonskih zidova |
|---|
| katafalak odar |
|---|
| katafić zabačena maslina na vrlo oskudnoj zemlji |
|---|
| katinela zadnje krmeno veslo na leutu ili gajeti |
|---|
| katkoli katkada |
|---|
| katram katran |
|---|
| katramati premazati katranom |
|---|
| katrida stolica |
|---|
| kaul cvjetača, karfiol |
|---|
| kaumišta konop kroz koji prolazi čelična sajla radi dodatne čvrstoće |
|---|
| kauštik natrijeva lužina koja se prije koristila se za pravljenje sapuna |
|---|
| kavalet konjić, drveni četveronožni nosač kojeg koriste stolari i brodograditelji |
|---|
| kavicua plutača koja označuje položaj potopljene mreže |
|---|
| kavija zašiljeni komad drva koje se koristi prilikom "pijumbivanja" |
|---|
| kažierma vojarna |
|---|
| kažin javna kuća, bordel |
|---|
| kažot malena, jadna kućica, potleušica |
|---|
| kec ! uzvik kojim se tjeraju, pokreću, gone koze ('kec, kec! kec vamo!') |
|---|
| kelja ženka magarca (tovara) |
|---|
| ki koji |
|---|
| kiće skupni naziv za ubrani brst (koji može poslužiti kao hrana kozama ili za ogrijev nakon što koze pobrste lišće) |
|---|
| kie kakve, koje |
|---|
| kierna vrsta ribe: kirnja |
|---|
| kika zatiljak; pogrdno: glava |
|---|
| kikoder kojikod, tkogod |
|---|
| kikoli tkogod, netko |
|---|
| kil kilogram |
|---|
| kilav spor, trom, teško pokretan |
|---|
| kilavica talijanska bočica potpuno zaobljena, nije mogla samostalno stajati |
|---|
| kimenat prorez između rasušenih dasaka na brodu |
|---|
| kin kim, kime "is kin je poša na ribe?" |
|---|
| kinđuriti se (neukusno) se kititi, šminkati |
|---|
| kiput pokatkad, ponekad |
|---|
| kisati kvasati, fermentirati, proces fermentacije prilikom kojeg se tijesto napuhuje |
|---|
| kita grana s lišćem |
|---|
| kitica 1. stručak cvijeća 2. maleni molitvenik |
|---|
| audio | klampanati tući ."ne klampanuaj po podu, sve će se prosiesti" |
|---|
| kliepuac tučak zvona, klatno |
|---|
| kluasti staviti, npr."ma di san ga no kluala?" |
|---|
| kluati staviti |
|---|
| kljema zadnja rakija kod pečenja |
|---|
| kljesen zaleđeni ocjedak vode, ledena siga |
|---|
| kljica klica, još nerazvijen izdanak biljke |
|---|
| kljin (množ. kljini) klin |
|---|
| audio | kljiške kliješta |
|---|
| kljiškuar vrsta škorpiona |
|---|
| kljuati kleti, prokljinjati |
|---|
| kljuatva kletva |
|---|
| kljuka kuka za trešnju maslina |
|---|
| kniez vrsta ribe: knez |
|---|
| knjajasta (ruka, noga) nefunkcionalna ili djelomično funkcionalna (od rođenja, ili zbog ozljede i bolesti) |
|---|
| ko 1.ako: ko'š ko nie'š 2. kako: "ko mi je bilo dobro sinoć." |
|---|
| kobuogda akobogda |
|---|
| kobuotnica hobotnica |
|---|
| koćarica vrsta ribarskog broda koji lovi mrežom koćom |
|---|
| koćeta uzglavlje ili podnožje kreveta |
|---|
| kodluak vukodlak |
|---|
| kofa 1. košara od pruća (za rublje, za parangale i sl.) 2. ograđena promatračnica na vrhu jarbola većeg ribarskog broda |
|---|
| kogakoder ponekog, nekoga |
|---|
| kogakoli nekoga |
|---|
| kokoša kokoš |
|---|
| kokuruz kukuruz |
|---|
| kolačati osloboditi zakačenu udicu željeznim prstenom (kolačem) |
|---|
| kolap srčani ili moždani udar 'kolap mu je pua, ni dobro.' |
|---|
| kolarin ovratnik |
|---|
| koleda velika vatra na otvorenom |
|---|
| koleno koljeno |
|---|
| kolet ovratnik |
|---|
| Koliegini 1. toponim: priobalni dio Kali oko Ravnice 2. osobe (rodom) prezimena Kolega |
|---|
| kolino koljeno, naraštaj, potomstvo |
|---|
| kolo 1. oko, okolo, uokolo, 2. otprilike, približno |
|---|
| kolotura boja |
|---|
| koltrine zavjese |
|---|
| koluač okruglo, slatko pecivo (stavlja se na barjak prilikom svečanosti vjenčanja) |
|---|
| koluajna ogrlica |
|---|
| koluar ovratnik |
|---|
| koludrica redovnica, časna sestra |
|---|
| kolumba 1. brodska kobilica 2. kralježnica |
|---|
| kolumbuar krug |
|---|
| koluona 1. nosivi stup 2. željezni stup za privez broda |
|---|
| kolur boja |
|---|
| kolura kolera 'kolura te satrla!' |
|---|
| komadant broda zapovjednik broda: vojnog ili civilnog |
|---|
| komanda 1. zapovjedništvo 2. zapovijed |
|---|
| komande kontrole smjera kretanja i gasa na brodu |
|---|
| komo komoda, sobni ormar s ladicama u kojem se obično držalo rublje |
|---|
| komod udobnost |
|---|
| komodan izraz za čovjeka koji voli ugoditi sebi, na svakom mjestu i prilici |
|---|
| komora vrsta crnogoričnog grma, zelenika, lat. Phillyrea latifolia |
|---|
| komukoli nekomu |
|---|
| komuoštre vrsta žičanog lanca za vješanje bruzina (lonca) iznad komina |
|---|
| konalica crijep (kupa) kanalica |
|---|
| kontrašušur muk, tišina, mir |
|---|
| konua morski kanal |
|---|
| konuac konac |
|---|
| konuop konop |
|---|
| kopanjica drvena posuda za mjesenje kruha |
|---|
| koper antivegetativna boja kojom se zaštićuje dno broda, obično je crvenkaste nijanse |
|---|
| kopuniera kokošinjac |
|---|
| kopus jestiva biljka: kupus |
|---|
| koram tvrdo obrađena koža,donji, kožni dio cipele, od kože teleta ili odraslog goveda |
|---|
| korenat morska struja |
|---|
| korito 1. kamena ili betonska posuda iz koje svinja uzima hranu 2. korito od broda, kostur |
|---|
| korniž zaštitni rub (pr. rub na terasi zbog otjecanja vode ili ukrasno-zaštitni rub stola) |
|---|
| kosavica skosavica |
|---|
| kosmuat dlakav, gunjav |
|---|
| koso-treso neuredno, nepravilno ili netemeljito napravljeno, npr."kako si to namesti sve koso treso" |
|---|
| košćica koštica |
|---|
| košćie životinjske kosti koje ostanu nakon što se pojede meso |
|---|
| košet 1. dio životinjskog mesa: zadnjica, but 2. pren.: stražnjica u žene 'dobri košeti va Muare ima!' |
|---|
| koštati se pristati brodom (bočno) uz obalu, rivu |
|---|
| audio | kotiti dobiti mlade,okotiti se |
|---|
| kotua bakreni kotao u kojem se peče (pravi) rakija |
|---|
| kotula suknja |
|---|
| kovačija mjesto gdje majstor kovač radi, kovačnica |
|---|
| kovuač 1. zanatlija koji kuje željezo i popravlja željezni alat 2. vrsta ribe: kovač |
|---|
| kozuc tanka drvena greda, kozuci zajedno sa gredama čine drvenu konstrukciju krova |
|---|
| kožun kožni kaput, kratak ili dugačak |
|---|
| kračun zasun, sprave za zatvaranje i zaključavanje vrata, prozora, npr."zakračunuaj to dobro" |
|---|
| krcuat krcat, pun |
|---|
| krčalo drveno kriještalo sa zupcima na kolutu koji se okreće vrtnjom "did mu je učini krčalo da more na Veli pijetuak puojti sa drugun dicun krčati po selu." |
|---|
| krčati zvuk dobiven vrtnjom krčala |
|---|
| krela krila |
|---|
| krepati crknuti, uginuti |
|---|
| krepivati preneseno: biti bezvoljan i nemoćan od iscrpljenosti nakon teškog rada ili neprospavane noći |
|---|
| krepun krepan, crknut |
|---|
| krešiti narasti, porasti |
|---|
| kreza kroza |
|---|
| krieda kreda za pisanje |
|---|
| krijunca uljudnost |
|---|
| krila podsuknja |
|---|
| krip krepko hranjivo jelo "to ti je krip, zavajun je krip" |
|---|
| kripno hranjivo, zdravo i zasitno "malo je kripnoga poi" |
|---|
| križi donji (lumbalni) dio leđa "križi me bolu, cijeli dan san kopala jučier." |
|---|
| krkoljati krkljati |
|---|
| krličati urlikati 'ne krliči tuote, ne muogu te više slušati!' |
|---|
| krma zadnji dio broda |
|---|
| krmežljiv krmeljiv |
|---|
| krmina karmine |
|---|
| krnevua 1. karnevalska lutka, krnjo 2. preneseno: pogrdni izraz za neku osobu |
|---|
| krnjav krezub |
|---|
| krok vrsta zahvatnoga uzla i pojasa kod potezanja mreže trate na ruke |
|---|
| krokati zahvatiti konop krokom (prilikom potezanja mreže trate) |
|---|
| krokir sprava za mješanje žbuke |
|---|
| kronuti kapnuti, uliti malu količinu nečeg "kroni mi malo mlika u kafu.","kroni malo ulja vuode." |
|---|
| kropinica otvor gusterne |
|---|
| kroštuli vrsta jednostavnog kolača od tijesta koji se priprema prženjem na ulju |
|---|
| krožat prsluk |
|---|
| krpaš krpena lopta za dječju igru kućne izrade |
|---|
| krsticije krstitke, svečanost povodom kršenja djeteta |
|---|
| kruaj 1. kraj, završetak 2. obala, kopno, čvrsto tlo (za razliku od mora i broda) |
|---|
| kruajna konop za privez broda |
|---|
| krualj kralj |
|---|
| krug veliki kamen, velika živa stijena uz morsku obalu, greben |
|---|
| kruna pogrebni vijenac |
|---|
| krupa vrsta padalina: tuča |
|---|
| kruto jako, snažno, čvrsto |
|---|
| krvie vrsta školjke: Petrovo uho "oči su mu ko krveli." |
|---|
| ku koju |
|---|
| kua koja |
|---|
| kuakoli poneka |
|---|
| Kuale Kali |
|---|
| Kualjanin Kaljanin |
|---|
| Kualjka Kaljka |
|---|
| kualjski kaljski |
|---|
| kuanj kanjac, kanj, vrsta proždrljive morske ribe koja se odlično lovi udicom |
|---|
| kuap kap, kapljica |
|---|
| kuar teretna kočija koju vuku konji |
|---|
| kuarta 1. papir 2. geografska karta, mapa 3. igraća karta |
|---|
| kuaštriti sjeći granje, odvajati debele grane od tankih grančica i lišća |
|---|
| kuava kamenolom, jama |
|---|
| kuburiti preživljavati, snalaziti se unatoč materijalnim teškoćama |
|---|
| kučilo dječja igračka: zvečka "daj mu kučilo da ne plače." |
|---|
| kučiti lupati, stvarati buku |
|---|
| kučma štap sa kukom na vrhu "zakučmati" - kučmom zakačiti |
|---|
| kućerin žličica |
|---|
| kuder kuda |
|---|
| kufet bombon |
|---|
| kugod koju god, bilo koju |
|---|
| kuhun kuhan, prokuhan |
|---|
| kukati jadikovati, plakati "ajme i ti, vajk kukaš!" |
|---|
| kukumar krastavac |
|---|
| kukuriku(l) usta glavonožaca: sipe, lignje, hobotnice "si li izne kukurikul vuoj kobuotnici?" |
|---|
| kulaf otvoreno more, pučina |
|---|
| kulati se vući se, puzati (provjeriti vo) |
|---|
| audio | kumarica (množ. kumarice) komarac |
|---|
| kumbulj zamršena nakupina ribarske mreže |
|---|
| kumpanija društvo |
|---|
| kumpir krumpir |
|---|
| kumplet odijelo, komplet |
|---|
| kumpuari kumovi; dobri prijatelji |
|---|
| kundot toalet, nužnik |
|---|
| kunferiti prijati, goditi "kunferi ti to" - prija ti to |
|---|
| kunica dječji krevetić |
|---|
| kunpot kompot |
|---|
| kuntinun zadovoljen |
|---|
| kuntruada ulica, prostor izvan kuće |
|---|
| kunj klin |
|---|
| kunj konj |
|---|
| kunjka vrsta školjke |
|---|
| kunjsati trgati, komadati |
|---|
| kuo koje |
|---|
| kuogo kuhar |
|---|
| kuogoma lončić za kavu, čaj ili mlijeko s poklopcem i nosem, dolje širok, gore uzak |
|---|
| kuogul zaobljeni kamen težak 1-2 kg |
|---|
| kuokoli kojegod, neko "moga si mi kuokoli drivo ostaviti." |
|---|
| kuola ljepilo |
|---|
| kuolpo srčani udar, šlag |
|---|
| kuoluac kolac, drvena zašiljena motka za pridržavanje mladih stabljika |
|---|
| kuomu kome |
|---|
| kuorda fitilj |
|---|
| kuoslata niska drvena posuda sa kvadratnim otvorom na vrhu za prijevoz vinskog masta iz vinograda, zapremnine 900 l |
|---|
| kuost kost |
|---|
| kuozica morska kozica |
|---|
| kup hrpa |
|---|
| kupa krovni crijep |
|---|
| kupačke kupaće gaćice |
|---|
| kupina komad razbijena crijepa (kupe) |
|---|
| kurac ud, muško spolovilo |
|---|
| kuraj hrabrost |
|---|
| kurba prostitutka, laka žena |
|---|
| kurbaluk kurvarluk, razvrat |
|---|
| audio | kurbetina bludnica,pogrdan izraz za djevojku laka morala "ni u te vire kako ni u kurbetine!" |
|---|
| kurbovati se odlaziti prostitutkama, bludničiti |
|---|
| kurdela konop unutar petrolejke |
|---|
| kurijuož znatiželjan |
|---|
| kurijuoža znatiželjna |
|---|
| audio | kuriti 1.dobro se prodavati, ići "daj robu di kuri!" 2.pušiti/dimiti |
|---|
| kus komad, dio, djelić |
|---|
| kus miša, kus tice šišmiš |
|---|
| kusasto (ili kusavo ) neuredno, neskladno, nepravilno (često za odjeću koja osobi ne stoji dobro) |
|---|
| kusati pohlepno jesti |
|---|
| kusierba zajednica dvaju ili više ribarskih brodova u kojoj se ulov dijeli na jednake dijelove |
|---|
| kušati probati neko jelo |
|---|
| kušierva koncentrat rajčice koji se dodaje jelima |
|---|
| audio | kušin jastuk |
|---|
| kušinet ležaj na koji se vijcima pričvrsti brodski motor |
|---|
| kušivati probavati neko jelo |
|---|
| kuvierta 1. paluba, 2. pokrivač, deka, 3. poštanska omotnica |
|---|
| kuželj mjehurić zraka u vodi ili moru |
|---|
| kuželjati vrijeti, vriti |
|---|
| kuželjua kuha, vrije |
|---|
| kužina kuhinja |
|---|
| kvarat 1. četvrtina, 2. razdoblje mjeseca, 3. četvrtina sata |
|---|
| kvartežin mala limena posuda |
|---|
| kvartir prednji ili zadnji dio broda (proveni i krmeni kvartir) |
|---|
| audio | kvasina ocat |
|---|
| kvintual mjera za težinu (100 kg) |
|---|
| kvuadar okvir za sliku |
|---|
| kvuas kvasac |
|---|
| ladahnije laganije |
|---|
| lagun orkan |
|---|
| lahat lakat "pua mi je nuož u more, dosieži ga, ni ti nego do luahta ruku umočiti." |
|---|
| lajuona žena sklona svađi, koja uvijek izaziva i traži verbalne okršaje |
|---|
| lako lagano; laglje, nuajlaglje |
|---|
| lamarin metalne ploče od kojih se izrađuju željezni ili oblažu drveni brodovi |
|---|
| lamica lametica, žilet za brijanje |
|---|
| lampadina ručna svjetiljka, baterija |
|---|
| lampati sijevati "lje ko lampua sa'zmuorca, duaž će!" |
|---|
| lampijun veliko svjetlo pod kojim se u moru skuplja riba |
|---|
| lanbik drveni stožasti otvoreni sud volumena više od 500 l (po veličini između urne i badnja) |
|---|
| audio | lancun plahta |
|---|
| lantierna svjetionik |
|---|
| lantina dugačka drvena motka za koju bi se pričvrstilo (latinsko) jedro |
|---|
| lapiž olovka |
|---|
| lastra prozorsko staklo |
|---|
| lašćiti se sjajiti se |
|---|
| laškati popustiti previše zategnut konop na brodu "laškuaj malo tu cimu, da se more bruod povući." |
|---|
| laštik rastezljiva guma za tekstil |
|---|
| lata lim |
|---|
| laterništa svjetioničar |
|---|
| laurati raditi "vridan čovik vajk nič laurua." |
|---|
| lavandiera pralja |
|---|
| lavandin umivaonik |
|---|
| lavur rad |
|---|
| lazar onaj koji se šulja |
|---|
| audio | ledina neobrađen, zapušten, u korov i travu obrastao komad zemlje |
|---|
| legadina završno glađenje, glatki završni sloj |
|---|
| lemućier tegljač, remorker |
|---|
| lemuozina milodar u crkvi |
|---|
| lemurć tegalj |
|---|
| lemurćati tegliti, vući drugi brod |
|---|
| leruoj sat |
|---|
| audio | lešati iskuhati u vodi |
|---|
| lešo kuhano u vodi |
|---|
| lešuada obilan obrok kuhanog mesa ili ribe |
|---|
| letera pismo |
|---|
| letno ljetno |
|---|
| audio | leto ljeto |
|---|
| letoska ljetos |
|---|
| letratati se slikati se, fotografirati se |
|---|
| letrika električna svjetiljka |
|---|
| levanat 1. strana svijeta: istok 2. vjetar: istočnjak |
|---|
| levantarun izrazito jak vjetar istočnjak |
|---|
| levuntuara vjetar istočnjak koji obično puše zimi, a prati ga izrazito loše, hladno i oblačno vrijeme |
|---|
| levuorver revolver |
|---|
| lezierva, lizierva rezerva |
|---|
| ležati 1. ležati, mirovati, spavati 2. noćiti, negdje privremeno boraviti |
|---|
| libar ( množ. libri ) knjiga "vrag ti libri skroji" |
|---|
| audio | liberati se ostaviti se, maknuti se od nečeg ili nekog "liberuaj me se, dodija si mi više!" |
|---|
| librić mala knjižica, blokić |
|---|
| liebra rebra |
|---|
| lied led |
|---|
| liehtati skupljati (preostala) zrna masline s tla |
|---|
| lielati se njihati se |
|---|
| liešto brzo, žustro |
|---|
| likarija lijek "popila san likariju segutra posli kafie." |
|---|
| likuar liječnik, doktor |
|---|
| lindrati teturati |
|---|
| audio | lipo (lipše) lijepo (ljepše) |
|---|
| lipota ljepota |
|---|
| listi puzati "ve kako zmija lizie." |
|---|
| lišaji mahovina |
|---|
| lišina karta koja ne nosi vrijednost (u igri briškuli ili trešeti) |
|---|
| lišo 1. glatko 2. lišo pruojti - preneseno: proći bez kazne "a ča si misli da ćeš lišo pruojti?!" 3. u kartaškoj igri - bez boda 4. prazno |
|---|
| litrat portret |
|---|
| litruaš mjera za volumen: sto litara |
|---|
| livaka lijeva ruka |
|---|
| livakar lijevoruk |
|---|
| livie vrsta zidarskog alata: razulja, libela, vaservaga |
|---|
| lizati gmizati |
|---|
| lizuol snažno i otrovno sredstvo za dezinfekciju |
|---|
| lokadur čovjek sklon piću, alkoholičar |
|---|
| lokoća jednakomjeran šav nastao spajanjem dviju fersa (mreža) |
|---|
| audio | lokuarda vrsta ribe: lokarda, plavica |
|---|
| lopotika vrsta makije |
|---|
| lošpunja lupina, vanjski omotač nekog bobičastog voća ili povrća (grah, grašak, grožđe i sl.) |
|---|
| lovica domaća mačka koja dobro lovi miševe |
|---|
| audio | Lovrinja blagdan sv. Lovre, zaštitnika Kali koji se slavi 10. kolovoza |
|---|
| audio | lovuasati zavirivati u svaki kutak kuće ili prostorije "ne lovuasaj mi po buorši!" |
|---|
| luađina zavjetrina |
|---|
| luamati lomiti |
|---|
| luastavica lastavica |
|---|
| luaz jedva prohodan puteljak ili prolaz u "intruadi" (za magarca), obično kroz razvaljen suhozid (mociru) |
|---|
| lucmarin ružmarin |
|---|
| luće grudice zemlje |
|---|
| lug pepeo |
|---|
| luj srpanj, juli |
|---|
| luk češnjak |
|---|
| Lukorun mjesto Lukoran |
|---|
| Lukorunci mještani Lukorana |
|---|
| Lukorunka mještanka Lukorana |
|---|
| lulav blesav |
|---|
| lulavac blesan |
|---|
| audio | luliti sisati prst (uobičajena radnja kod male djece) |
|---|
| lumbardati udarati, tući (u smislu zvuka: grmljavine, eksplozija i sl.) "ko lumbardua!" |
|---|
| audio | lumbrela kišobran |
|---|
| lumer broj |
|---|
| lumin žižak, plamičak, uljanica |
|---|
| luminij aluminij |
|---|
| lunbati se udubiti se, iskriviti se, izobličiti se uslijed udarca |
|---|
| lunbrelin suncobran |
|---|
| luncijati svečano zvoniti za blagdan "Lovrinja je, luncijua cielo jutro." |
|---|
| luncijuana svečana misa uz korištenje zvona (luncijana) |
|---|
| audio | lunda komad, kriška |
|---|
| audio | luoj loj, masni dio životinjskog mesa ili zgrušana životinjska mast |
|---|
| luokva lokva |
|---|
| luozje granje vinove loze |
|---|
| lupiež lopov |
|---|
| lustrun ulašten |
|---|
| audio | lušija lužina, prljava voda od pranja rublja |
|---|
| luštrati polirati, trljanjem činiti neki predmet sjajnim |
|---|
| luzuarij krunica |
|---|
| lužina vrsta ribe: gira oštrulja |
|---|
| lužnica prašak za robu napravljen od luga |
|---|
| lje gle, pogledaj "a lje vo, ča jua muogu!" |
|---|
| audio | lje vo pogledaj ovo |
|---|
| audio | ljoga komad, komadić hrane "nis ni ljoge ćapua, a dvisto metri san utopi." |
|---|
| ljubica ljubičica |
|---|
| ljubovati izmjenjivati nježnosti, voditi ljubav |
|---|
| ljuski ljudski |
|---|
| ljutina kiselina u želucu |
|---|
| mac svežanj (pr. karata, papirnatog novca i sl.) |
|---|
| maca veliki čekić težak oko 4kg koji se drži s dvije ruke |
|---|
| macet tucet |
|---|
| maća mrlja |
|---|
| maćivati mrljati |
|---|
| maćuano umrljano, uprljano |
|---|
| madir daska u oplati broda |
|---|
| madrikula matrikula, pomorska isprava obavezna za pomorce i ribare na većim brodovima |
|---|
| maganjun sakat |
|---|
| magazin prostor (objekt) u kojem su se čistile, solile i kasnije skladištile slane srdele "doli ti je na mulu od Teša magazin" |
|---|
| magunja planika |
|---|
| maginet magnet |
|---|
| majinati 1. oslabiti, popustiti (za jak vjetar)moremo sa vunka, majinalo je. 2. spustiti lantinu da bi se jedro odvojilo od jarbola |
|---|
| majuolik porculan |
|---|
| majuolika emajl |
|---|
| makakuada 1. gužva, metež, skandal 2. neugodan, neprijatan događaj 3.udarac |
|---|
| makina 1. brodski ili automobilski motor, stroj 2. šivaći stroj 3. stroj za pranje rublja |
|---|
| makineta vrsta britve za brijanje u koju se umeće žilet |
|---|
| makiništa strojar |
|---|
| malatinjstvo djetinjstvo |
|---|
| malin mlin za masline,uljara za preradu maslina |
|---|
| malinica mlin, mlinica |
|---|
| maloprin maločas, malo prije |
|---|
| mandalina mandarina |
|---|
| manestra tjestenina |
|---|
| manestrun jušno jelo od sipa ili liganja i tjestenine |
|---|
| manganelo valjak za kolače |
|---|
| mangiera guma za polijevanje broda |
|---|
| manica ručica za ručno paljenje brodskog dizel-motora |
|---|
| maniga pumpa za izlijevanje, crpljenje vode (iz bunuara ili iz broda) |
|---|
| manovual pomoćni radnik u zidarstvu |
|---|
| mantati se imati vrtoglavicu "mantua mi se u gluavi, ne muogu na nogami stuati." |
|---|
| manu daj "manu da vidin."- daj ovamo da vidim |
|---|
| manula vrsta ribe: gira oblica |
|---|
| manun(is manun) sa mnom |
|---|
| manjadija sitna, miješana, manje vrijedna riba koja ostane nakon što se ulov razvrsta po klasi |
|---|
| manjamuhte koristiti plodove tuđeg rada, živjeti na tuđi račun, "jesti, a ne raditi" |
|---|
| manjamuhto osoba koja živi na tuđi račun (voli dobro pojesti i popiti, a nije sklona radu) |
|---|
| manjavento živi od zraka |
|---|
| manjiera vladanje, ponašanje, manira |
|---|
| marač ožujak, mart (u muarču) |
|---|
| maraminti stvari |
|---|
| marangun stolar |
|---|
| marašćina vrsta bijelog grožđa "u vin trsju je nuajviše marašćine" |
|---|
| audio | mareta val |
|---|
| marina vojna mornarica u vrijeme austro-ugarske monarhije. |
|---|
| marinda marenda, radni doručak oko 9 11sati ujutro, na kojem se poslužuje zasitnija hrana |
|---|
| marinier vojnik vojne mornarice, "u marinierskoj vuojski je." |
|---|
| maritima pomorsko dobro, obalni pojas širine 6 m "pruži se je u maritimo, a to ni u riedu." |
|---|
| martelina zidarski čekić |
|---|
| maruaška višnja maraška |
|---|
| marun kesten |
|---|
| masa jato riba "jenu veliku masu sridiel san vidi ko Lavdare." |
|---|
| audio | masarija posuđe; operi masariju! |
|---|
| audio | maslina deblo i granje stabla masline pogodno za loženje "stavi malo masline, ona duaje dobar žuar." |
|---|
| mastiti tiještiti (gnječiti) grožđe da bi se iz njega dobilo vino |
|---|
| maša previše "ča je maša je maša!" |
|---|
| mašćati praviti narez na metalnoj cijevi ili šipci |
|---|
| maškara osoba koja se maskirala povodom karnevala |
|---|
| maškarati se navući na sebe masku povodom karnevala |
|---|
| maškare karneval, fašnik, maskenbal |
|---|
| mašketina pogrdno: mačketina |
|---|
| maštie(u maštelu) vrsta drvene posude sa kružnim dnom i tri ručke u kojoj se pralo rublje; riječ se koristi i za plastične posude |
|---|
| maštor vrsta ribe: gira koja je rastom promijenila spol iz ženskog u muški |
|---|
| matahun udarac šakom "ko ti dun matahun, sve će ti zubi u grlo poletiti! ali ga je izmatahunua." |
|---|
| matahunati tući šakama |
|---|
| audio | mati(množ. matere) majka |
|---|
| matraka toljaga |
|---|
| matrijua materijal |
|---|
| mauš kartaška igra koja se igrala isključivo za novac |
|---|
| maušari osobe koje su se često igrale na mauš (kartaška igra) |
|---|
| mažin drveni mlinac za prženi ječam (žito) od kojeg se kuhala kava (kafa) |
|---|
| mećati stavljati |
|---|
| medecina lijek, lijekovi "si popila medecinu?" |
|---|
| meja međa |
|---|
| meju među, između |
|---|
| mekinje ostaci, ljuske žitarica (pšenice, ječma, kukuruza ili raži) koje su se davale kao hrana svinjama |
|---|
| melura stjenovito dno gdje se zadržava kvalitetna bijela riba |
|---|
| melja količina maslina potrebna za jednu meljavu, dovoljna da se napuni mlin |
|---|
| audio | menut (množ. menuti) minuta |
|---|
| menjedite meningitis, upala moždane ovojnice praćena jakom glavoboljom |
|---|
| Merika Amerika |
|---|
| Merikunci Amerikanci |
|---|
| meruojde hemeroidi |
|---|
| mesarna mesarnica |
|---|
| audio | mesto mjesto |
|---|
| meštar majstor, stručnjak, znalac |
|---|
| meštraluada jači maestral |
|---|
| meštrovica učiteljica |
|---|
| meštrua vjetar maestral |
|---|
| micka lagano kiši |
|---|
| miečje mekana sredina kruha koja se obično odvaja maloj djeci |
|---|
| mied med |
|---|
| mieko meko, mekano |
|---|
| miena mjesečeva mijena |
|---|
| mieso meso |
|---|
| miesti mesti |
|---|
| mietla metla |
|---|
| miežiti gnječiti, stiskati rukama |
|---|
| milun dinja |
|---|
| miljet maleni ukrasni stolnjak ili podloška od ručno vezene čipke |
|---|
| mina dinamit, eksploziv za razbijanje stijena |
|---|
| minda zamjerka, primjedba "vaik mi mindu nuajdeš." |
|---|
| mindula badem |
|---|
| minuac mirna osoba, dobrica, nevinašce "ni ga ni čuti, ko minuac je.", "tobože da je minuac, a nuajgori je." |
|---|
| minjati mijenjati |
|---|
| mirina zidovi urušene kuće, stara napuštena kuća bez krova |
|---|
| miritati zavrijediti |
|---|
| miriti mjeriti |
|---|
| mirlić čipkasta traka |
|---|
| miruač geodet |
|---|
| miruakul čudo, mirakul |
|---|
| misec mjesec |
|---|
| misečina mjesečina |
|---|
| misiti mijesiti |
|---|
| mišancija 1. mješavina 2. količina izmješane različite vrste riba 3. alkoholno piće sa sokom |
|---|
| mititi 1. mimoići 2. preneseno: ostati bez nečeg, proći bez nečeg "ne buoj se nieće te mititi." |
|---|
| mitraljati 1. mitraljirati, pucati iz mitraljeza 2. Preneseno prditi |
|---|
| miza niz "malo ča nis pua miza skale" |
|---|
| mizbrdo nizbrdo |
|---|
| mižerna bijedna, jadna, siromašna |
|---|
| mižierija jad, bijeda, siromaštvo |
|---|
| mladica mlad izdanak neke biljke npr. masline |
|---|
| mladić 1. mlad muškarac, momak 2. dečko neke djevojke |
|---|
| audio | mlađarija mladež |
|---|
| mlice sok (mlijeko) nekih vrsta biljaka (najčešć nezrelih plodova smokava ili smokvinog lišća) |
|---|
| mlikarice 1. mjekarice 2.saveznički avioni koji su svakodnevno jutrom oblijetali i mitraljezima gađali zadarsko područje pod talijanskom upravom u II. sv. ratu |
|---|
| audio | mliko mlijeko |
|---|
| mliti 1. mljeti, mljevenjem prerađivati (masline, pšenicu, kukuruz i sl.) 2. puno govoriti "ko more mliti, ni stala oka' je došla." |
|---|
| mluad mlad |
|---|
| mluada 1. pridjev: mlada 2. imenica: mladenka |
|---|
| mluadi zaručnik |
|---|
| mluak neodlučan, mlakonja |
|---|
| audio | mluako mlako |
|---|
| mluati štapovi kojima se tuklo žito da se rastrese sjeme |
|---|
| audio | mljohav labav,slab |
|---|
| mobilje namještaj |
|---|
| audio | mocira suhozid |
|---|
| moćan imućan, dobrostojeći |
|---|
| moći moći (jed.: muogu, moreš, more; množ.: moremo, morete, moru) |
|---|
| modunte gaćice |
|---|
| moguć bogat, imućan "uduaj se u Rurinih oni su mogući" |
|---|
| mohunjica mahuna |
|---|
| mola zapovijed ispuštanja konopa ili mreže |
|---|
| molati ispustiti, odvezati |
|---|
| molivati puštati ili popuštati konop ili mrežu iz ruku |
|---|
| Moluat otok Molat |
|---|
| montura kaput i hlače za rad, obično plave boje (ribarstvo i poljoprivredu) |
|---|
| monuade bespotrebne komplikacije, izvoljevanja |
|---|
| morbin nestašlost, objesna dječja igra |
|---|
| morbinati zadirkivati |
|---|
| morebiti možda, moguće, vjerojatno |
|---|
| morina veliki, snažni valovi |
|---|
| morski puas vrsta ribe: morski pas |
|---|
| mot gestikulacija koja se koristi za sporazumijevanje umjesto govora |
|---|
| motorbicikla motorkotač, moped |
|---|
| motorin 1. moped 2. mali, vanbrodski motor na čamcu |
|---|
| mrčiti crniti |
|---|
| mriža mreža |
|---|
| mrižica 1. mali komad mreže 2. mrežasti plamenik od azbesta na starim ribarskim feralima |
|---|
| mrižina veliki komad mreže bez pluta, olova i konopa |
|---|
| mrmoriti mrmljati, nezadovoljno mrmljati |
|---|
| audio | mrsno komadi uglavnom usoljenog, sušenog svinjskog mesa |
|---|
| mrta mirta (mediteranska biljka) |
|---|
| mrtvač mrtvilo, bezvoljnost, opustjelost, nedostatak živosti |
|---|
| mrtve bande oplata broda podignuta iznad razine palube koja služi kao zaštitna ograda |
|---|
| mrtvuaško cviće krizanteme |
|---|
| mrva mrvica |
|---|
| mrzlina hladnoća |
|---|
| mrzlo hladno |
|---|
| mu(l) 1.pristanište brodova, lučica |
|---|
| muačuak mačak |
|---|
| muaći maleni, sitni |
|---|
| muajiti brinuti se o dojenčetu |
|---|
| muajo vok. majko |
|---|
| muali 1. pridjev: mali, maleni 2. imenica: dječak, maleni |
|---|
| mualta mješavina cementa i pijeska, beton |
|---|
| muariti mariti, voditi brigu |
|---|
| muaslina maslina: stablo ili plod masline |
|---|
| muast 1. vinski mošt "mastili smo gruozje učiera." 2. mast, masnoća |
|---|
| muašje unutrašnjost krošnje, gusto granje s grančicama i lišćem na stablu |
|---|
| audio | muaška mačka |
|---|
| audio | muaškica mačkica |
|---|
| audio | muazast razmažen, plačljiv |
|---|
| muaziti se maziti se, milovati se |
|---|
| audio | mučati šutjeti |
|---|
| mućuak pokvareno jaje |
|---|
| mućuon inćun |
|---|
| mudrijati razmišljati, mudrovati |
|---|
| mufa pokvareno vino |
|---|
| muhar vrsta tkanine za lancun |
|---|
| audio | muhto besplatno |
|---|
| muka brašno |
|---|
| muku čak "muku uru vrimena je govori." |
|---|
| Mul priobalje sjeverne luke u Kalima |
|---|
| mularija pogrdno: djeca, dječurlija |
|---|
| mulica 1. djevojčica rođena u vanbračnoj vezi 2. pogrdno: za neposlušnu djevojčicu od desetak godina |
|---|
| mulingin pregradni zid |
|---|
| muluac 1. dijete bez oca 2. dijete od desetak godina |
|---|
| mulja glava od hobotnice |
|---|
| muljati 1. miješati 2. preneseno lagati |
|---|
| mulje vrtlozi, virovi |
|---|
| munat velik teret koji preteže na jednu stranu, "velik mu je no munat, sve će mu se izvualiti." |
|---|
| munita sitni novac, sitno |
|---|
| munkul bitva na brodu (gajeti, leutu) za privez |
|---|
| munjelo pogrdno: luđak |
|---|
| munjenica 1. ludilo, živčanost, navala bijesa, 2. pogrdan izraz za ženu |
|---|
| munjiesati 1. izvoditi gluposti, mahnitati, divljati "lje ga ča čini, pomunjiesua je!" 2. zadavati nekome suvišan posao |
|---|
| munjiešćina ludost, bedastoća |
|---|
| munjin lud, osoba koja nije prisebna |
|---|
| muod preneseno: ćud, karakter "un ti je svoga muoda." |
|---|
| muodrag (množ. muodrazi) vrsta ribe: modrak |
|---|
| muol vrsta ribe: oslić |
|---|
| muorast crn, crnomanjast, crnoput |
|---|
| muore more |
|---|
| muorica crnokosa, tamnoputa djevojka ili djevojčica |
|---|
| muoro nadimak za crnoputa čovjeka (pa i životinju) |
|---|
| muorša škrip (koristi se u slolarstvu ili brodogradnji) |
|---|
| muost most |
|---|
| muoviti maknuti, pomaknuti |
|---|
| muožanje moždani, mozak |
|---|
| murka talog od ulja |
|---|
| murva dud |
|---|
| muškadin muškarčina, frajer |
|---|
| audio | muški muškarac "niki muški te iskua.", "kupati se po muškinu." |
|---|
| muštrati 1. tjerati u red, podvrgavati disciplini; uvježbavati, vježbati 2. gnjaviti, dosađivati |
|---|
| mušun muzgavac |
|---|
| muta naziv ili nadimak za nijemu ili gluhonijemu ženu |
|---|
| mutica pogrdno: "mutice, ka nieš da poslušaš!" |
|---|
| audio | muto uvredljivo: mutavac, mutavče "a ti, muto jedan, ko te plesnin! a muto, ka ne razumiš." |
|---|
| mutrija lice, oblik lica, crte lica "poznua san ga odma po mutriji." |
|---|
| mutrije mudrovanja, razmišljanja |
|---|
| mutuor 1. motor, motor s unutarnjim sagorijevanjem 2. motorkotač, moped |
|---|
| mužika muzika, glazba |
|---|
| mužikati 1. glazbati, svirati, pjevati 2. govoriti bez veze ili puno govoriti |
|---|
| mužina metalna kasica za novac |
|---|
| na evo, izvoli, uzvik nutkanja ili nuđenja "na ti, vazmi jedun kufet" |
|---|
| na ona "ni no na, no je na druga" |
|---|
| na čudu (biti na čudu) ostati začuđen i zapanjen, ne znati što uraditi "sa san na čudu!" |
|---|
| audio | na štre na prepad |
|---|
| na tiermene postupno, polako |
|---|
| nabotiti nateći, oteći |
|---|
| nabrizgati dizati se, npr. kvas |
|---|
| nabruajati nabrajati |
|---|
| nabrudati se namočiti se, upiti vodu dugim namakanjem "stavi to najprvo močiti u vodu, da se dobro nabruda." |
|---|
| nabrudun namočen u vodi |
|---|
| nabumbati nabubriti, povećati volumen močenjem u vodi |
|---|
| nabumbiti se napiti se, popiti previše |
|---|
| nabumbuana nabrekla, natopljena |
|---|
| naburu na sjever, prema sjeveru, okrenut prema sjevernoj strani |
|---|
| nacicati 1. nasisati se 2. opiti se |
|---|
| nacimbarati (se) 1. nasvirati(se) 2. izreći svašta 3. dobro se napiti, opiti |
|---|
| načefuljati poskidati čefulje, nakupiti se nečega |
|---|
| načemrđeno namrgođeno, srdito |
|---|
| načešati nakupiti puno plodova maslina otkidanjem zrna sa stabla |
|---|
| audio | načiniti napraviti, popraviti, urediti "jua ujtro ka se dignin odma postelju načinin." |
|---|
| načinjen 1. napravljen; 2. u erekciji (penis) |
|---|
| načuati načeti |
|---|
| naćućati se nasisati se |
|---|
| nadignuti se 1. nabubriti, dignuti se (za tijesto pomiješano s kvasom) "tiesto se nadiglo." 2. dignuti se (u smislu erekcije spolovila) |
|---|
| audio | naditi 1. nadjenuti nekome ime ili nadimak "kuo ćete joj ime naditi?" 2. nadjenuti (pr.mamac na udicu, konac na ribarsku iglu) "samo nadij živu ješku i zubaca ćeš ćapati." |
|---|
| nadožuntivati dodavati, produljivati |
|---|
| nadrob potrbuške |
|---|
| nafastati se nahvaliti se |
|---|
| nagolo do gola (npr. ošišati do gole kože) |
|---|
| nagolužati se naviknuti se na nešto što pruža osjetilni užitak |
|---|
| nagrancolati nakititi, nacifrati |
|---|
| nagrišpano naborano |
|---|
| nagrišpati naborati, smežurati |
|---|
| nagrišpati se nabrati se, naborati se, smežurati se "lje stuaru nagrišpanu!" |
|---|
| nagrunditi se 1. naoblačiti se 2. naljutiti se, smrknuti lice |
|---|
| nagucati se nagutati se "ajme, muora san se nagucala !" |
|---|
| nahluaditi se prehladiti se |
|---|
| nahrstati se najesti se nečega |
|---|
| najedunput najedanput |
|---|
| naješkati namamiti |
|---|
| najisti se najesti se |
|---|
| najprvo najprije, prvotno |
|---|
| najuariti 1. rasplamsati vatru (najuariti ogunj) 2. preneseno: razljutiti, ražestititi nekog |
|---|
| najuati zaraziti, prenijeti bolest ili zarazu "ne hodi kod njega najua'će te" |
|---|
| najuštivati namještati |
|---|
| nakarocati navući, nanositi, nakrcati |
|---|
| nakinđuriti se (neukusno) se nakititi, okititi, našminkati |
|---|
| naklanpanati nekoga dobro natući |
|---|
| nako onako |
|---|
| nakov nakova onakav, onakva |
|---|
| nakrkače nositi nekoga na ramenu |
|---|
| nakuriti se 1. napušiti se 2. preneseno: naljutiti se |
|---|
| namatahunati natući šakama |
|---|
| namatajati se naraditi se |
|---|
| namestiti namjestiti |
|---|
| namesto umjesto |
|---|
| namiečiti se iron. namečiti se, naviknuti se na nešto dobro, ugodno ili ukusno 'kako su se namiečili šimpre hoditi na črišnju.' |
|---|
| namiriti se namjeriti se "na krivoga čovika si se ti namiri!" |
|---|
| namisto umjesto |
|---|
| namo, namoka onamo |
|---|
| audio | namujsiti se namrgoditi se "ča si se sa namujsila, pa nis ti nišće grubo rekla?" |
|---|
| namušćati se namirisati se |
|---|
| nanika neka (neodređeno) |
|---|
| naniti 1. nanjeti "jugo je nanilo šporkicu na Batalažu" 2. spavati: djetetu od milja |
|---|
| audio | nanoge pješice "daj, homo nanoge do Prieka" |
|---|
| naotu namah, odjednom, nezaustavljivo |
|---|
| napa 1. sama mreža bez olova, pluta (šuvra) i prstenova |
|---|
| napitati nahraniti, dati jesti djetetu ili bolesnom, iznemoglom čovjeku |
|---|
| naplate ručno izrađene jednostavne i lagane cipele |
|---|
| napolak na pola |
|---|
| napose posebno, odvojeno; |
|---|
| napovid najava vjenčanja na kraju mise |
|---|
| napoviti se napovjediti se, najaviti vjenčanje u crkvi |
|---|
| napri' naprijed |
|---|
| napri-nuase naprijed-natrag |
|---|
| naprlituana pretjerano nakićena, napirlitana (najčešće žena) "ko se naprlitala, ča je maša je maša!" |
|---|
| naprtiti natovariti |
|---|
| narakamati nešto uljepšati vezom, navezati |
|---|
| narakamun čipkasto izvezen "narakamuani lancun" |
|---|
| naremati se dobro se obući, navući na sebe mnogo toplih slojeva odjeće |
|---|
| audio | nariesti narasti "ko je naresa nuaj muali, jedva sa ga poznala." |
|---|
| nariguano poredano, nanizano u linije |
|---|
| narizati narezati |
|---|
| naslađivati davati u ustima osjećaj pretjerane slatkoće (pr. vino naslađiva) |
|---|
| nasveta zvon crkvenoga zvona kada je posveta hostije na misi |
|---|
| naštivati nagomilati, slagati jedno na drugo, obično kašete |
|---|
| natakati nabosti |
|---|
| natamburati istući, pretući |
|---|
| natašće natašte "Ajme slabo mi je, natašće san kafu popila." |
|---|
| natiegnuti 1. nategnuti 2. izvući brod (čamac) na obalu "moruamo bruod natiegnuti", 3.napeti (praćku); 4. povući (hlače) "natiegni te gaće!" |
|---|
| natiegnjeno nategnuto |
|---|
| natući istući, pretući |
|---|
| natušilati nahuškati, nekoga nagovoriti na neko ružno djelo, psinu ili da (verbalno) |
|---|
| nauarmati 1. naoružati 2. pretoplo se obući 3. preneseno "Planina se nauarmala." - Planina (Velebit) se naoružala oblacima, zapuhat će vjetar. |
|---|
| nauzgore stojećki |
|---|
| nauznak pasti na tjeme |
|---|
| navaližati naprtiti "brodi navaližuani tunimin." |
|---|
| navigati ploviti |
|---|
| navisiti staviti kuhati jelo "u puodne san obied navisila i još ni gotuov." |
|---|
| navlaš namjerno, naročito |
|---|
| navonjati se namirisati se "ko si se navonjala, ciela kuća duaje." |
|---|
| navoto odjednom |
|---|
| navrime na vrijeme, u pravi čas |
|---|
| naza natrag |
|---|
| naželjno naprasno |
|---|
| nažgati zapaliti, upaliti |
|---|
| neder negdje |
|---|
| nedilja nedjelja |
|---|
| neduperun nov, neupotrebljen |
|---|
| neharan nemaran, lijen, nezainteresiran za rad i dužnost |
|---|
| neispišeni neispisan |
|---|
| nesmodo izraz ljutnje: "navaljala osobo!" |
|---|
| nevaljiv pokvaren, neupotrebljiv |
|---|
| neverin manja, kratkotrajna oluja |
|---|
| neviera oluja |
|---|
| nevista nevjesta |
|---|
| nezariešćena nezarasla |
|---|
| ni 1. nije 2. nema, "ni'ga doma." - nema ga kod kuće. |
|---|
| ni tac-ni bac ni makac, bez mrdanja |
|---|
| ni tantin ni toliko |
|---|
| nič nešto "duojdi da ti nič pravin." |
|---|
| ničesa ničega |
|---|
| audio | ničigov ničiji |
|---|
| audio | nider 1. nigdje 2. negdje |
|---|
| audio | nieće neće |
|---|
| audio | nieš, niećeš nećeš |
|---|
| nika neka "nika turiskinja te iskala" |
|---|
| nika' nikada "nika se nijećeš pameti naučiti" |
|---|
| nikako(r) nikako, nekako |
|---|
| niki neki |
|---|
| nikidan (nikidun - u još starijoj upotrebi) neki dan |
|---|
| nima nema "ne moremo ti to kupiti sinko, nima se šuoldov." |
|---|
| nis' nisam |
|---|
| nišće ništa |
|---|
| niškoristi izraz za osobu ili stvar od koje ne treba ništa očekivati, od koje nema koristi |
|---|
| no ono |
|---|
| noguada udarac nogom (u stražnjicu) |
|---|
| nohat nokat |
|---|
| noliko onoliko |
|---|
| noniko ono nešto (neodređeno) |
|---|
| nosieća trudna |
|---|
| novituad novost, novina (nešto novo) |
|---|
| novituade novosti |
|---|
| nožun nožem |
|---|
| nuabuoj plik nastao na tabanu (nekom imunološkom reakcijom) 'ka zagaziš di se tovuar popišua, unda ti izuajde nuabuoj na poplatu.' |
|---|
| nuač na što |
|---|
| nuačkoli na štogod |
|---|
| nuačmin načet, već otvoren proizvod "nuačmeno mliko" |
|---|
| nuadijati se nadati se |
|---|
| nuadiv nadjev, meka, mamac (pripremljen za nadjev udice) |
|---|
| nuadunka ne sasvim zrela, polutvrda smokva |
|---|
| nuadunke tvrde smokve koje su tek počele zrijati pa su još nezrele i nisu ukusne |
|---|
| nuagnuti nagnuti |
|---|
| nuaj onaj |
|---|
| nuajniki onaj neki (neodređeno) |
|---|
| nuajposli naposljetku |
|---|
| nuajskoli osobito, posebno, naročito |
|---|
| nuajti naći |
|---|
| nuajzuad na kraju |
|---|
| nualivica pljusak |
|---|
| nua'no na ono |
|---|
| audio | nuapluog pljusak |
|---|
| nuapluov jaka kiša, pljusak |
|---|
| nuapridak napredak, razvoj |
|---|
| nuaruod narod, ljudi, svijet, veća skupina ljudi "e, i u no doba je lipoga nuaruoda bilo." |
|---|
| audio | nuaružnja naranča |
|---|
| nuase 1. natrag 2. na sebe (staviti, obući) "ča'š to nuase ubući?" |
|---|
| nuaš naš |
|---|
| nuaš ča znaš što |
|---|
| nuaš'ti znaš li ti |
|---|
| nuavist zavist |
|---|
| nuavit navika, uobičajenost |
|---|
| nuder(ec) onuda |
|---|
| nunati spavati (kad se tepa djeci) |
|---|
| nunj na njega |
|---|
| nuoć noć |
|---|
| nuoćun noću, po noći |
|---|
| nuode(ka) ondje |
|---|
| nuos nos |
|---|
| nuova novost, vijest |
|---|
| njač ! uzvik kojim se tjeraju, pokreću, gone ovce |
|---|
| njanci niti |
|---|
| njiedra(njuadra) njedra |
|---|
| njiergati prigovarati, gunđati |
|---|
| njiezin njen, njezin |
|---|
| njinjav cmizdrav |
|---|
| njuariti razmaženo poluglasno plakati, cmizdriti |
|---|
| o' od |
|---|
| obadvua oboje |
|---|
| audio | obaginjati sparivati, pariti "imun bruava ki obagunjiva" |
|---|
| obahađivati razgledavati naokolo, pregledavati prostor ili prostorije |
|---|
| obalati preneseno: obići, prohodati ukrug "cielo selo san obalua i nis te moga nuajti." |
|---|
| obamiriti pasti |
|---|
| obaraškati zadobiti bolne ozljede ili masnice prilikom pada, udarca ili fizičkog okršaja |
|---|
| obarati prestrašiti jato manje ribe iz šale ili zato da bi riba pobjegla u mrežu |
|---|
| obatualiti učiniti pospanim, zapasti u stanje nadomak sna 'sunj ga je obatuali.', 'sunce ga je obatualilo.' |
|---|
| audio | obied ručak |
|---|
| obiedvati ručati |
|---|
| obieliti obijeliti, obojati unutrašnjost ili fasadu kuće |
|---|
| obilato puno, obilno |
|---|
| obisiti objesiti |
|---|
| obišenica zrelija (gotovo prezrela) smokva |
|---|
| obličiti opaziti |
|---|
| obligun obavezan, dužan učiniti nešto |
|---|
| audio | oblija uskršnja pogača |
|---|
| oblokati se opiti se |
|---|
| oblomirati (oblamirati) promotriti, proučiti, pomnjivo razgledati, odmjeriti (od glave do pete) |
|---|
| obluači se oblači se, dolazi naoblaka |
|---|
| oboboljiti promrznuti "ruke se ukuočile, oboboljile." |
|---|
| obotiti oteknuti, oteći |
|---|
| obriesti zarasti |
|---|
| obrizati obrezati |
|---|
| obruaz(množ. obrazi ) obraz |
|---|
| obruniti skinuti klice na krumpirima ili pupoljke na odraslim biljkama |
|---|
| obruškinati bruškinom (četkom) dobro oribati |
|---|
| obuajti obići, pregledati |
|---|
| obučivati se oblačiti se |
|---|
| ociditi ocijediti |
|---|
| ocirati (se) nepristojno, ružno i glasno se smijati, cerekati se |
|---|
| ocrviti mrižu obojati ribarsku mrežu (najčešće u nijansu crvene ili smeđe boje) |
|---|
| Očenuaš kršćanska molitva: Oče naš |
|---|
| Očenuaši molitvena (Gospina) krunica, Ružarij |
|---|
| očepulati oljuštiti (zrnato povrće u ljusci poput graha ili graška) |
|---|
| oćoraviti oslijepiti |
|---|
| audio | oćuali naočale |
|---|
| oćutiti osjetiti |
|---|
| oditi otpeti, otkačiti, skinuti |
|---|
| odma odmah |
|---|
| audio | odricati ispraviti, izravnati |
|---|
| odriti oderati kožu "ćeš mi ti odriti one muaškice, jua ću sve ruke izgrdašati ko idin?" |
|---|
| odunda odonda, otad |
|---|
| odviezati odvezati |
|---|
| odviežin odvezan |
|---|
| ogladniti ogladnjeti |
|---|
| ogolubiti 1. skinuti gornji sloj "ki je va vruata ogolubi." 2. okrasti, osiromašiti nekoga"cielu črišnju su mi ogolubili jučier" |
|---|
| ogrc morski puž, nanar |
|---|
| ogrdašati ogrebati |
|---|
| ogrdašun ogreban |
|---|
| audio | ogunj vatra |
|---|
| okinuti otkinuti, otrgnuti |
|---|
| okorubati 1. namjerno skinuti trulu koru na deblu 2. lagano oštetiti, zagrebati nešto |
|---|
| audio | okrićati okretati |
|---|
| okrienuti okrenuti |
|---|
| okrienjeno okrenuto |
|---|
| okriti otkriti |
|---|
| oli ili |
|---|
| oligna lignja |
|---|
| oltuar crkveni oltar |
|---|
| oma odmah "oma da si vamo doša!" |
|---|
| omieknuti omekšati |
|---|
| omrznuti 1. ohladiti se (najčešće se misli na jelo) 2. zamrziti (neku osobu) "ka sa' to čula, baš mi je omrzla." |
|---|
| (o)nanika ona neka (neodređeno) |
|---|
| onekle odnekud |
|---|
| onie (od,iza...) one |
|---|
| onoka ondje, onamo |
|---|
| ononiko ono; pojam koji se ne zna, ne smije ili ne želi trenutno imenovati |
|---|
| onuaj onaj |
|---|
| onuder onuda |
|---|
| onuoj onoj |
|---|
| onuomu onomu, onome |
|---|
| opandrčiti jako udariti |
|---|
| opelješiti pokrasti, opljačkati nekoga |
|---|
| opereno oprano |
|---|
| opieti se otkopčati se |
|---|
| opiturati oboojati, ofarbati |
|---|
| oplimati zahvatiti plimom |
|---|
| opliviti oplijeviti mladice vinove loze |
|---|
| opose odvojeno |
|---|
| audio | opruašćati opraštati |
|---|
| opruditi opeći kožu na neku biljku koja izaziva alergijsku reakciju npr. koprivu |
|---|
| opupiti se pustiti pupoljke |
|---|
| oputiti 1. pokrenuti (brodski motor) 2. pokrenuti se "ajmo, oputimo se!" |
|---|
| orac (jidriti na orac ) jedriti u vjetar |
|---|
| orcati hitati, juriti |
|---|
| organije konop |
|---|
| orih (množ.orisi ) orah |
|---|
| ormarun ormar |
|---|
| ornaminti mnoštvo često nepotrebnih i suvišnih predmeta koji se s godinama nakupljaju u kući |
|---|
| osa (gen. množ. uos ) osa |
|---|
| osan osam |
|---|
| osekati 1. zahvatiti osekom 2. preneseno: presušiti |
|---|
| osieknuti se obrisati nos |
|---|
| osluaditi se pojesti nešto slatko i ukusno |
|---|
| ostrgati ostrugati, skinuti ljuske s ribe |
|---|
| audio | ostrići (se) ošišati (se) |
|---|
| ostrići na plišivo ošišati se "na ćelavo" ili gotovo "na ćelavo", obrijati glavu |
|---|
| osustvo godišnji odmor |
|---|
| osušenica napola suha smokva koja još visi na stablu, pogodna za daljne sušenje |
|---|
| osuti se dobiti osip |
|---|
| oš hoćeš li "oš puojti sutra is'nami na ribe?" |
|---|
| ošiškati ošišati |
|---|
| oškuriti se smračiti se |
|---|
| oštuar gostioničar, krčmar |
|---|
| otako tako |
|---|
| audio | otanjiti istanjiti |
|---|
| ote te |
|---|
| otesniti postati tijesan (u smislu odjeće i obuće) |
|---|
| audio | oti ti "di su oti škrpunići ča si reka da ih lešuamo za obied?" |
|---|
| otin(is otin) time (sa time) |
|---|
| otka(otkada) 1. otkad 2. davno "ajme meni, otka je to bilo, koliko je vrimena odunda prošlo." |
|---|
| otrusiti odbrusiti |
|---|
| ovakov ovakav |
|---|
| ovo ovdje, tu |
|---|
| ovrimeniti glagol koji označava popravljanje vremenskih prilika i dolazak ljepšeg vremena |
|---|
| ovuder(ec) ovuda |
|---|
| ozdrejati sazrijeti (voće i povrće) |
|---|
| ozduol odozdo |
|---|
| ozgolja izraz za jelo koje se jede samo, bez ikakvih dodataka, priloga ili umaka "riži ozgolja" |
|---|
| ozguor odozgo |
|---|
| oženjin oženjen |
|---|
| pačati dirati |
|---|
| paćifiko sporo, lijeno |
|---|
| padela plitka noćna posuda za veliku i malu nuždu |
|---|
| pagati platiti pogrešku "a ćeš pagati, ko ne budeš sluša!" |
|---|
| pahljati lagano snježiti |
|---|
| pajet bokobran |
|---|
| pajuo (l) dio skrojenih komada prohodnoga dna broda |
|---|
| pajuoli daske skrojene za dno broda kako bi se po brodu moglo lakše hodati |
|---|
| pak paket, paketić |
|---|
| pakua pakao |
|---|
| audio | palamuditi previše naizgled važno govoriti, pametovati |
|---|
| palanduara mreža za lov palamida i gofa |
|---|
| palica stabalce još mlade masline |
|---|
| palicati tući |
|---|
| palinta palenta, žganci |
|---|
| palintati pretvarati u kašu |
|---|
| paluac palača |
|---|
| audio | pamiduor rajčica |
|---|
| pampine patike |
|---|
| Panama 1. prvotno: ribolovna područja u blizini srednjoameričke države Paname 2. ribolovna područja oko otoka Guama (Marijansko otočje - Mikronezija) na Tihom Oceanu pod jurisdikcijom SAD-a |
|---|
| Panamieži sloj staleški izdignutih kaljskih ribara i vrsnih kapetana koji su ribarili na Pacifiku |
|---|
| panatika hranarina, hrana za posadu broda za čiju se kupovinu mora izdvojiti novac, pomorski dodatak |
|---|
| panćof sajam, buvljak jeftine odjeće |
|---|
| audio | panćuofula čvrga |
|---|
| panga pomoćni motorni čamac u ribolovu plivaricom |
|---|
| pangiero mornar zadužen za upravljanje pangom |
|---|
| panin okruglo pecivo kruha |
|---|
| pantaguana štakor |
|---|
| panuada vrsta jela za djecu koja se spravljala u krušnoj peći (riži, kolač, ulje, sol, voda) |
|---|
| parabrod parobrod |
|---|
| parangua( množ.paranguali) vrsta ribolovnog alata: parangal |
|---|
| parapet pregradni 'zid' koji odvaja različite dijelove u unutrašnjosti broda |
|---|
| parat dio |
|---|
| parićati se spremiti se |
|---|
| parićivati se spremati se |
|---|
| pariti se činiti se, izgledati, nalikovati, sličiti |
|---|
| paron gazda, gospodar, glava kuće |
|---|
| parona gazdarica, gospodarica |
|---|
| partenca odlazak (najčešće se koristi u smislu odlaska u višednevni ribolov) |
|---|
| partigeta ograda u hodniku u kući |
|---|
| paruada prednje veslo na leutu ili gajeti |
|---|
| Parunkuli toponim: otoci Mali i Veliki Paranak u blizini otoka Sestrunja |
|---|
| pasati 1. proći (u vremenskom ili fizičkom smislu) "pasalo je šiest uri.", "jel ti pasala gripa?" 2. odgovarati "jel ti pašu te cipele?" |
|---|
| audio | pasovina meso morskog psa |
|---|
| pastriv šaren od plijesni |
|---|
| paš hvat, mjera za dužinu (170 cm) "izmiri 15 paši konopa" |
|---|
| audio | Pašmunci stanovnici otoka ili mjesta Pašmana |
|---|
| Pašmunka žena s otoka ili mjesta Pašmana |
|---|
| pašt maslinova komina, kruti ostatak nakon prerade maslina |
|---|
| paštroć jelo lošeg okusa, izgleda i kvalitete |
|---|
| paštura kameni ili željezni stup na obali za privez broda |
|---|
| patarača vrsta ribe: iverak |
|---|
| patinati laštiti cipele smeđom ili crnom pastom (patinom) |
|---|
| patruona čahura od metka lovačke puške |
|---|
| peča stara, grublja krpa, komad tkanine, zakrpa |
|---|
| pečeno pečenka, pečeno meso "namin je pečeno danuas za obied." |
|---|
| pečin pečen |
|---|
| pećarina nadoknada za pečenje kruha kod nekoga |
|---|
| pećica grijalica |
|---|
| pedepsati kazniti |
|---|
| audio | peđama pidžama |
|---|
| pelica 1. krzneni ovratnik na kaputu 2. kaput sa krznenim ovratnikom i podstavom |
|---|
| penjić maleni ukrasni poklon (vazica, porculanska figurica, krunica i sl.) |
|---|
| pepel pepeo |
|---|
| perijuoda mjesečnica |
|---|
| audio | perun viljuška |
|---|
| perunice vile |
|---|
| pesteliti se praviti se važan, uzdizati se, oholiti se |
|---|
| audio | peškarija ribarnica |
|---|
| peškati biti uronjen, imati gaz u moru (dobro peškati - imati dobar gaz i biti stabilan na moru) |
|---|
| peškaj određena težina ili vrijednost "slabo peškuaš" (imaš malo pameti) |
|---|
| peteh pijetao |
|---|
| petenin ukrasni i pričvršćujući češalj za kosu, ukosnica |
|---|
| petenin špangica (crna, tanka) |
|---|
| petica krajnji krmeni dio kobilice (kolumbe) broda |
|---|
| petid apetit |
|---|
| petresimul (ili pretesimul )peršin |
|---|
| petromas vrsta jakog ferala (svjetiljke) za ribolov plivaricom, plamen su davale dvije mrežice |
|---|
| Petrova blagdan sv. Petra i Pavla koji se slavi 29. lipnja |
|---|
| petruolij petrolej |
|---|
| petruovka smokva koja dozrijeva početkom ljeta, oko blagdana Sv. Petra |
|---|
| petruovke velike smokve ljubičastozelene boje koje sazrijevaju krajem lipnja |
|---|
| picua najdublji dio gusterne, jamica za čišćenje |
|---|
| pićuona metalna (emajlirana) posuda za piće s ručkom, volumena 2-2.5l |
|---|
| pićuonica kruna od gusterne |
|---|
| pieć peć |
|---|
| piedalj pedalj |
|---|
| pierga vrsta ribe: pirka |
|---|
| pierje perje |
|---|
| piet pet |
|---|
| pieta peta, stražnji dio stopala |
|---|
| audio | pietuak petak |
|---|
| piguć tusni (punoglavac) |
|---|
| pihćati stenjati, teško disati od napora |
|---|
| pijatac umanjenica od riječi pijuat: ne do vrha napunjen tanjur "pijatac juhie" |
|---|
| pijatelić 1. tanjurić 2. toponim: otok Tanjurić u kornatskom arhipelagu |
|---|
| pijažati sviđati se, privlačiti (najčešće se koristi u smislu jela) |
|---|
| audio | pijuat tanjur |
|---|
| pijumbin 1. visak 2. olovni uteg koji se stavlja na mreže ili udice 3. spoj nastao uplitanjem konopa (nadovezivanje, pravljenje omče) |
|---|
| pijumbin olovni uteg koji se stavlja na mreže ili udice |
|---|
| pijumin vrsta manjeg pokrivača za krevet punjenog perjem |
|---|
| pika vrsta ribe: smokva, figa |
|---|
| piket malo jato (plova) riba "a vidi san tuni ali je bi muali piket, pa nismo topili mrižu." |
|---|
| piketati čistiti hrđu sa željeznih brodova ili željeznih dijelova drvenih, udaranjem zašiljenim čekićem |
|---|
| pikica iskra, neznatna čestica, djelić |
|---|
| pilati 1. piliti 2. gnjaviti "daj ne piluaj me više, dodija si i Bogu i vragu!" |
|---|
| pilji stara dječja igra |
|---|
| pimpiloto penis (umanjenica) |
|---|
| pina pjena "a dite, pina san bila" (M.R. Mišlov) |
|---|
| pinac muški spolni organ, penis |
|---|
| pinditi težiti "na vu strun ti više pindi." |
|---|
| pinica 1. ponton, teglenica, manji trajekt 2. desantni čamac |
|---|
| pinie kist |
|---|
| pinjata metalna posuda (lončić) u koju bi se iz bačve utočilo vino (zapremnine od 0,5 do 2l) |
|---|
| pinjuola stablo i plod pinije, vrsta bora |
|---|
| pipati dirati, stiskati, štipati |
|---|
| pipavo presporo, polagano ili lijeno obavljanje neke radnje "daj malo življe to ruadi, ča si tako pipav!" |
|---|
| pipitula bolest na peradi |
|---|
| piplica mlada kokoš |
|---|
| pir svadba |
|---|
| pirija lijevak |
|---|
| pirika vrsta trave tvrdog korijena |
|---|
| pirovati slaviti i zabavljati se na dan i uoči svadbe |
|---|
| pirula pilula |
|---|
| pisma pjesma |
|---|
| pišati mokriti, urinirati |
|---|
| pišina (ili pišoka )1. urin, mokraća 2. bazen (u starijoj upotrebi) |
|---|
| pišiti mokriti: izraz koji se koristi za djecu |
|---|
| piška ženski spolni organ |
|---|
| pišt dodatak varivima: sitno iscjeckana i istučena slanina, češnjak i peršin |
|---|
| pištula crkveno čitanje koje najčešće čitaju vjernici prije evanđelja, poslanica |
|---|
| pištuola pištolj |
|---|
| pitati davati hranu na usta "a ča si mualo dite pa te treba pitati?!" |
|---|
| pitun beton |
|---|
| pitur ličilac, soboslikar |
|---|
| audio | pitura farba |
|---|
| piturivati bojati, ličiti, farbati |
|---|
| audio | pituruana obojena |
|---|
| pivati pjevati |
|---|
| piz uteg, teret |
|---|
| pizati težiti |
|---|
| pizdarija glupost, besmislica "kvragu, za svaku pizdariju se morun ljutiti." |
|---|
| pjatanca dobra porcija nekog jela |
|---|
| pjumbati spojiti dva konopa preplitanjem njihovih niti na mjestu spajanja |
|---|
| plahljiv plah, bojažljiv, uplašen |
|---|
| Planina Velebit "Planina se naurmala, bura će zapuhati." |
|---|
| planja blanja |
|---|
| planjati blanjati |
|---|
| plaurita vrsta plućne bolesti |
|---|
| pleća leđa |
|---|
| pleme rod prema prezimenu: Koliegini, Kurtini... |
|---|
| pleskac udarac dlanom |
|---|
| plesnuti 1. udariti u nešto rukom "ajme ko sa' se plesnu!" 2. udariti nekoga "plesnu ću te, da znuaš, ko budeš dišpiet činiti!" |
|---|
| plet ženski ogrtač od pletene vune, jednostavnog kvadratnog oblika, nosi se preko ramena |
|---|
| pletuar lončanica |
|---|
| audio | plićuak plićak |
|---|
| plidak plitak |
|---|
| pliene pelene |
|---|
| pliesti plesti |
|---|
| plinati osvježavati bijelu posteljinu |
|---|
| plisnivo pljesnivo |
|---|
| plišiv neobrastao, gol, ćelav |
|---|
| pliti plijeviti vinovu lozu |
|---|
| pluaća plaća, dohodak |
|---|
| pluaćati 1. plaćati 2. dobivati određeni postotak ulja prilikom meljave maslina "muku dvastipet su me pluatile" |
|---|
| pluaha tanak sloj rose, sitna kišica |
|---|
| pluamik plamen, plamen velike vatre, buktinja "vie ki pluamik je naloži." |
|---|
| pluaziti gmizati, puzati |
|---|
| plundovati plandovati dangubiti, provoditi se skitajući i ljenčareći, "boga mi si se naplundova, sa ti je dosta!" |
|---|
| pluot ( množ.ploti) šuma, teren kojeg nitko nije pretvorio u obradivu zemlju (za razliku od maslinika) |
|---|
| pljiehati (se) prati (se) |
|---|
| pljucati pljuvati |
|---|
| pljuna pljuvačka |
|---|
| po gosposku npr. govoriti po gosposku govoriti hrvatskim književnim jezikom; |
|---|
| pobenuaviti pobenaviti, postati blesav, postati budala |
|---|
| pobignuti pobjegnuti, pobjeći |
|---|
| pobuk vrsta drvenog ribarskog alata za plašenje ribe "ruagul" |
|---|
| pobukati udarati pobukom (ruagulun) o površinu mora da bi se ribe preplašile i pobjegle u mrežu |
|---|
| pobuosti pobosti (obično se koristi kada se želi reći da se riba pobadala u mrežu) |
|---|
| poces površina nekog zemljišta 'va smuokva zauzima puno pocesa.' |
|---|
| audio | pocicati posisati |
|---|
| pocimentati betonirati neku površinu (put, dvorište) |
|---|
| pocukarati pošećeriti, zašećeriti |
|---|
| počešati poskidati plodove maslina sa stabla |
|---|
| počietuak početak |
|---|
| počinuti odmoriti "daj da počinin pie' menuti, od segutra ruadin bez stati." |
|---|
| počivati odmarati se |
|---|
| počuati početi |
|---|
| poćućati posisati |
|---|
| pod ispod |
|---|
| podabirati rukama kupiti masline s tla |
|---|
| podampelati postaviti potpornje |
|---|
| podampie potporanj |
|---|
| audio | podanak obradiva zemlja, vrt |
|---|
| podbodivati podbadati |
|---|
| podgora stjenovit rt prema kornatima |
|---|
| podiliti 1 . podijeliti 2. podijeliti imetak "podili san se is bratun, un je dobi svuoj die, jua svuoj." |
|---|
| podinja svećenikova majka preneseno- žena koja lagono živi "ča si se izvualila koda si podinja" |
|---|
| audio | poditinjiti ponašati se djetinjasto "ma ča to činiš, ča si poditinji?!" |
|---|
| Podižula toponim: ribolovno područje duž zapadne (nenaseljene) strane Dugog otoka |
|---|
| podlanica vrsta ribe: orada, komarča |
|---|
| podnigati se prekršiti ili neispuniti obećanje |
|---|
| podorati klizanje sidra koje nije dobro uhvatilo prilikom sidrenja |
|---|
| podricati poravnati |
|---|
| podriepiti udariti po stražnjici (osobu ili životinju: npr. mačku) |
|---|
| pofaliti nestati, uzmanjkati |
|---|
| pofrajati potrošiti, spiskati |
|---|
| pofualiti se pohvaliti se |
|---|
| pogljedati pogledati |
|---|
| pogoriti izgorjeti svu količinu nečeg 'sva drva za vu zimu smo pogorili, nišće više nimamo.' |
|---|
| pogospoditi se podrugljivo: praviti se finim i uglađenim, poprimiti ponašanje i držanje 'gospodina' |
|---|
| pogrditi se posvađati se |
|---|
| audio | pogucnuti progutati |
|---|
| pogunci ozebline |
|---|
| poguobavljen zgrbljen |
|---|
| pohljibiti oteti, ukrasti, prisvojiti, otuđiti |
|---|
| audio | pohrznuti poskliznuti se, skliznuti |
|---|
| poj pođi |
|---|
| pojarica vrsta madraca za spavanje punjenog slamom ili suhim lišćem kukuruza |
|---|
| audio | pojisti pojesti |
|---|
| pojuada vjetar u krmu prilikom plovidbe na jedro |
|---|
| pojuati okrenuti brod da jedri niz vjetar |
|---|
| pokaditi zadimiti (prostor ili prisutne osobe) dodavanjem tamjana u kadilo |
|---|
| pokaživati pokazivati |
|---|
| pokidati pokvariti neku stvar |
|---|
| pokle nakon |
|---|
| pokositi se ukiseliti se (pr. mlijeko se može pokositi) |
|---|
| pokotošiti pregaziti, satrti, pokositi |
|---|
| pokripiška riba list |
|---|
| pokrivo poklopac |
|---|
| audio | pokunjiti pognuti glavu, snužditi se |
|---|
| pokuojni pokojni |
|---|
| pokusati pojesti u kratko vrijeme i s velikim užitkom |
|---|
| pokutriti se povući se u sebe, snužditi se |
|---|
| polak polak pola |
|---|
| poliehtati rukama pokupiti masline s tla |
|---|
| polivati polijevati |
|---|
| poluba uskršnja pletenica za jelo |
|---|
| polučuak stara mjera za težinu (za masline, žitarice i sl.) |
|---|
| poluši blizanci |
|---|
| polušica polutka |
|---|
| poluver pleteni džemper bez rukava |
|---|
| polje 1. nekršovita zemlja prikladna za obradu i sadnju žitarica ili velikih nasada vinove loze, 2. kaljski posjedi na zadarskom priobalju, kopnu |
|---|
| pomanje tiše (pomanje govoriti, pomanje hoditi) |
|---|
| pomazati namazati |
|---|
| pomećati postaviti |
|---|
| pomićati se povlačiti se (izraz za predmet koji se premješta iz jednog mjesta na drugo, a nema svrhe) |
|---|
| pomiesti pomesti |
|---|
| pomoći se popraviti si materijalno stanje, steći novac i imutak |
|---|
| pomolati popustiti (konop) |
|---|
| pomriti poumirati |
|---|
| poniesti ponijeti |
|---|
| audio | poniti ukrasti "muaška mi je ribu ponila." |
|---|
| ponogamin pješice |
|---|
| ponjušiti pomirisati |
|---|
| popara vrsta jela: suhi kruh iskidan na komadiće, skuhan u vodi s dodatkom ulja |
|---|
| popečak žarač |
|---|
| popišati se pomokriti se |
|---|
| popizati izmjeriti težinu |
|---|
| popizati ocijeniti težinu ručnim podizanjem |
|---|
| poplićati zarubljivati krajeve mreže |
|---|
| popluat stopalo, taban |
|---|
| popovica svećenikova majka |
|---|
| popratiti otpratiti, ispratiti |
|---|
| poprditi u šali: poprditi nekoga (u krevetu) |
|---|
| poprova unutrašnji dio broda u blizini (ispod) pramca |
|---|
| poprtiti(tovara) upregnuti, osedlati magarca da se na njega može staviti (naprtiti) teret |
|---|
| popruavdati se posvađati se |
|---|
| popruova prostor ispod pramčanog (prednjeg) dijela palube na manjim čamcima |
|---|
| popune vrsta troslojne mreže stajaćice |
|---|
| popunuana mreža poponica |
|---|
| popuodne poslijepodne |
|---|
| poputina hrana koje se uzima za put, kao zalogaj prilikom odlaska ili putovanja |
|---|
| porabačati se ojačati, popuniti se |
|---|
| porat riva,luka |
|---|
| poreštati poredati |
|---|
| poričmati se posvađati se, poriječkati se |
|---|
| porinuti gurnuti brod u more |
|---|
| portela otvor s poklopcem na palubi broda kojim se spuštalo pod palubu |
|---|
| portuluata |
|---|
| portuluata opskrbni brod u ribarstvu, koji preuzima ulovljenu ribu i odvozi ju do mjesta iskrcaja (luke) |
|---|
| portun hodnik (obično ulazni hodnik u kuću) |
|---|
| porušiti 1. porušiti 2. pregaziti ili udariti nekoga automobilom ili nekim drugim vozilom |
|---|
| posaližati izgladiti, izravnati put ili stazu |
|---|
| posići posjeći |
|---|
| posijati 1. posijati sjeme 2. preneseno: zagubiti nešto |
|---|
| poskorupati 1. zagrabiti površinski sloj 2. pokupiti najvrijednije od nečega |
|---|
| posli poslije, kasnije |
|---|
| poslušati ispuniti zahtjev ili učiniti uslugu nekome (odrasloj ili starijoj osobi) |
|---|
| pospazuho pod rukom, pod pazuhom |
|---|
| pospugati spužvom obrisati ili posušiti |
|---|
| posruado vulg. posranac |
|---|
| postelja krevet |
|---|
| postoli cipele |
|---|
| postrići škarama odsjeći ili skratiti nešto |
|---|
| postuav tkanina, platno (koje se kupuje na metre) 'kupi san lipoga postava za sašiti novi kapot.' |
|---|
| postuo (množ. postoli) cipela |
|---|
| posua posao |
|---|
| posuriti posijediti |
|---|
| posvitovati ponuditi |
|---|
| pošempjati poluditi; "ča si pošempjua?" |
|---|
| poškrapati poprskati |
|---|
| pošpijati odati, izdati, prokazati |
|---|
| pošpugati pokupiti, posušiti spužvom |
|---|
| pošta lovište ribe |
|---|
| poštir poštar, pismonoša |
|---|
| poštivati posložiti, poslagati |
|---|
| poštivati poštovati, uvažavati, cijeniti //različit naglasak i različita riječ od -poštivati kao posložiti// |
|---|
| poštrkljivi nestašan, živahan, razuzdan |
|---|
| pošuada nožić |
|---|
| pot (potić) metalni lončić za vino s jednom ručkom, zapremnine 1,5-2l |
|---|
| potadijinu u suprotnom smislu, obrnutog značenja, po Tadijinu (Tadija - stari kaljski ribar koji je uvijek govorio obrnuto od onog što je mislio) |
|---|
| potajati se pritajiti se, prikriti se |
|---|
| potaknuti prožariti, ražariti vatru |
|---|
| potalaguani dokotrljani |
|---|
| potanko detaljno, u detalje, u tančine "ti sve želiš tanko potanko čuti." |
|---|
| potaracati sravniti (sa zemljom) |
|---|
| potega poteg, jednokratno povlačenje mreže (potegače) 'oškurilo se pa smo učinili samo jednu potegu.' |
|---|
| potepliti podgrijati (jelo) |
|---|
| potepuarati zanemarivati, omalovažavati, loše se odnositi prema nekome |
|---|
| potepuarati se lutati, skitati se |
|---|
| poteštuat gradonačelnik |
|---|
| potiegnuti potegnuti |
|---|
| potiesti 1. potepsti, udarcem pomaknuti nešto 2. potiesti se - potepsti se, spotaknuti se |
|---|
| potirati potjerati |
|---|
| potiti se znojiti se |
|---|
| potli poslije, kasnije |
|---|
| potriba potreba |
|---|
| potrovuanje trovanje krvi, sepsa |
|---|
| potrti pobrisati |
|---|
| potuliti se pognuti glavu, ražalostiti se |
|---|
| potuljin potuljen, pognute glave, žalostan |
|---|
| potvoriti optužiti, prebaciti krivicu na nekog |
|---|
| pouliti pouljiti |
|---|
| pouliti začiniti jelo uljem, pouljiti |
|---|
| povazdun po cijeli dan |
|---|
| poverovati povjerovati |
|---|
| poviesti povesti |
|---|
| povijati odlepršati, odletjeti "ajme meni, šuoldi su mi povijali, teci za njimi!" |
|---|
| poviti ispričati nešto |
|---|
| povonjati pomirisati |
|---|
| površ iznad |
|---|
| poziebljin smrznut |
|---|
| poziesti pozebsti, promrznuti |
|---|
| poznati prepoznati; "ko je naresa, nis ga ni poznala!" |
|---|
| poznivati poznavati |
|---|
| požati požnjeti (pšenicu, ječam i sl.) |
|---|
| poždrljiv proždrljiv |
|---|
| požmariti izgubiti buoju, izblijediti |
|---|
| požuljiti počupati korov |
|---|
| praća praćka |
|---|
| prajčevina svinjetina, meso svinje |
|---|
| prajčić mala svinja, veća od 'gudića' |
|---|
| prama prema |
|---|
| pramaliće proljeće |
|---|
| prasuac ( množ.prajci) svinja, prasac |
|---|
| pravica pravda, pravednost |
|---|
| praviti kazati, reći, ispričati, pripovjediti "duojdi vamo da ti nič pravin, ča san segutra čula" |
|---|
| praviti se pretvarati se, glumiti |
|---|
| pravo 1. dobro, ispravno, pravedno 'i pravo je da njega to pripade.' 2. smjer: ravno 'pravo tako' |
|---|
| pražiti pržiti na suho (na kominu) kukuruzne kokice |
|---|
| prcimigul pogrdni izraz za nekoga tko je malenog rasta (dijete ili odrastao) |
|---|
| prebalati projahati u trku |
|---|
| prebarkati 1. premjestiti brod ili više brodova 2. premjestiti nešto s jednog broda na drugi |
|---|
| prebirati razvrstavati, odabirati |
|---|
| prebirati mrižu preslagivati, slagati mrežu |
|---|
| prebrditi nadvladati, nadići, izdržati |
|---|
| prebučevati se presvlačiti se |
|---|
| prebući se preobući se |
|---|
| prebuti se preobuti se |
|---|
| precidilo cjedilo |
|---|
| preciditi procijediti |
|---|
| prečiera prekjučer |
|---|
| prečiniti prepraviti |
|---|
| prečitati pročitati |
|---|
| prećiža skroz slična, jednaka |
|---|
| predika 1. crkvena propovijed na misi 2. ukor od neke osobe |
|---|
| predikati previše govoriti, propovijedati, držati monologe |
|---|
| prefrigano iskusno, lukavo, prepredeno |
|---|
| pregršće pregršt, količina od dvije pune šake |
|---|
| prehiće prebacuje |
|---|
| preja klupko ovčje vune, pređa od koje su se mogli plesti džemperi ili čarape |
|---|
| prekluani preklani |
|---|
| prekoimena nadimak, izvedenica od nečijeg imena |
|---|
| prekoliediti udariti nekoga jednom kao kaznu "ko te prekoliedin!" |
|---|
| prekoviše previše |
|---|
| prekrićati prevrćati; "prekrieni program!" |
|---|
| prekrienuti prekrenuti |
|---|
| premaknuti napredovati iz nižeg razreda u viši |
|---|
| premestiti premjestiti |
|---|
| premešćivati premještati |
|---|
| preminiti promijeniti |
|---|
| prenoviti obnoviti zemlju |
|---|
| prenuti prestrašiti |
|---|
| prepizati pretežiti, premašiti težinu utega s druge strane vage |
|---|
| preriesti prerasti |
|---|
| presa tijesak za masline iz kojeg se tiještenjem curi ulje |
|---|
| presići presjeći |
|---|
| presiklo preneseno: presjeklo, šokiralo, ostavilo bez daha |
|---|
| presteliti se prsiti se |
|---|
| preša žurba 'preša mi je, u grad grin za puo ure.', 'pušti me sa, u preši san.' |
|---|
| prešiti žuriti |
|---|
| pretisnuti pritisnuti |
|---|
| pretuakati prelijevati iz jedne posude (bačve) u drugu |
|---|
| pretumbati preokrenuti bačvu naopako |
|---|
| pretumbuljiti se preokrenuti se, prevaliti se preko glave |
|---|
| preuzmin bez živosti, umrtvljen |
|---|
| previšenice prezrele smokve |
|---|
| prevrhati temeljito pretražiti "cielu kuću sa prevrhala, a nis je našla" |
|---|
| prez bez |
|---|
| prfumi (činiti prfumi) inhaliranje ili parenje na morskoj vodi |
|---|
| pribažduani pribodeni, prišiveni |
|---|
| pricuculjiti zalijepiti |
|---|
| pricunculjivati se primicati se "pricunculjiva joj se, i bali." |
|---|
| pričuapiti protrnuti od hladnoće, ukočiti se od studeni, pozebsti do bola "pričuapile su mi ruke o zimie." |
|---|
| prićuoriti zaslijepiti, prevariti; nieće oni mene prićuoriti |
|---|
| pridame pred mene, ispred mene |
|---|
| pridase pred sebe, ipred sebe |
|---|
| pridunj pred njega "ki je poša pridunj na trajekt" |
|---|
| Priečanin mještanin Preka |
|---|
| priedalo 1. zvrk 2. preneseno: osoba koja puno govori |
|---|
| prieglja vrsta jednostavnog uzla kojim se nešto steže (pr. konop koji služi umjesto remena na hlačama) |
|---|
| audio | Prieko mjesto Preko |
|---|
| Prieška mještanka Preka |
|---|
| prieški prečki, kako to rade ili govore prečani |
|---|
| prignuti se sagnuti se |
|---|
| prignjin sagnut |
|---|
| audio | prilipak (množ. prilipci ) vrsta morskog puža: priljepak |
|---|
| prin malo prije |
|---|
| pripeka jako sunce i velika vrućina bez daška vjetra, žega |
|---|
| prisiesti prisjesti |
|---|
| prisinjiti očarati; |
|---|
| prisnuapiti hipnotizirati |
|---|
| prisotoniti privoliti, nagovoriti na grijeh, dovesti u napast; "floćuado, uvik me prisotoniš!" |
|---|
| prispiti prispjeti, doći na vrijeme, stići 'taman si prispi na vičeru, koda te puop učini.' |
|---|
| prisuad sjeme i sadnice zelja, blitve, saluate i ostalog lisnatog povrća |
|---|
| prisunje osunčano zaklonjeno mjesto |
|---|
| prisviriti preneseno: pljusnuti, ošamariti |
|---|
| prišapuoko otprilike, od oka, bez korištenja mjere |
|---|
| pritupito na golo ošišano, slično kao 'plišivo' |
|---|
| pritupito potpuno skidanje kose, šišanje 'na nulu' |
|---|
| prlin plavilo za rublje (stavlja se prilikom ispiranja rublja) |
|---|
| prmezua ograđeno zemljište ili masli |
|---|
| Prmuda toponim otok Premuda |
|---|
| Prmudin stanovnik otoka Premuda |
|---|
| probuadati probadati |
|---|
| probuosti probosti, preneseno: "teplje se obuci, probuošće te!" (hladnoća) |
|---|
| probužati probušiti |
|---|
| probužuano probušeno |
|---|
| probužun probušen |
|---|
| audio | prociesija procesija, svečani crkveni mimohod |
|---|
| profumerija parfumerija |
|---|
| profund rupa ili pukotina u kamenoj podlozi u koju unedogled može otjecati voda |
|---|
| profundati probušiti |
|---|
| profundiš pogrebni psalmi i molitve |
|---|
| progljedati progledati |
|---|
| progucati progutati |
|---|
| prohljimbućati promućkati; "prohljimbući pa prolij!" |
|---|
| prokljato prokleto |
|---|
| prokljiestvo prokletstvo |
|---|
| prokljuati prokleti |
|---|
| prokunjati prodrijemati |
|---|
| prolilo je preneseno: zapuhalo je "prolila je bura." |
|---|
| propela propeler |
|---|
| propieće križ, raspelo |
|---|
| audio | propisno pravo, ispravno, temeljito |
|---|
| propuasti propasti |
|---|
| prosiesti se propasti; "va katrida je niškoristi, prosela se je." |
|---|
| proskucati prebroditi neke teškoće (bolest, neimaštinu i sl.) |
|---|
| prošćienje oproštenje |
|---|
| prošiećati prošetati |
|---|
| protrti prebrisati "protari malo tuaj stuol da ni tako šporak" |
|---|
| provati probati |
|---|
| Proviersa toponim: prolaz Mala ili Velika Proversa između Kornata i Dugog otoka |
|---|
| provir ime za vođu ribolova na leutima i gajetama |
|---|
| audio | provišta svakodnevna kupovina osnovnih prehrambenih namirnica "učiniti provištu" |
|---|
| proviti providjeti |
|---|
| proviti se snaći se, snalaziti se, probijati se kroz život |
|---|
| provituorij reflektor |
|---|
| provizacija strogo određena količina nužnih namirnica koja bi se davala stanovništvu u ratnim uvjetima |
|---|
| provižuorno privremeno, improvizirano, nekonačno |
|---|
| proždruocati probosti nekim oštrim predmetom |
|---|
| audio | prsura tava |
|---|
| pršapuoko otprilike |
|---|
| pršćur mjehurić na koži od opekline |
|---|
| pršnjuak anus, analni otvor |
|---|
| pršuona 1. osoba 2. mjera za širinu kreveta: "postelja od pršuone", "postelja od pršuone i po" |
|---|
| pruag kameni prag od kuće (također i prag prozora - prozorska klupica) |
|---|
| pruaska breskva |
|---|
| pruavdati se 1. svađati se, prepirati se 2. opravdavati se |
|---|
| audio | pruazan prazan |
|---|
| pruohuod anus, analni otvor 'pruohuod ga boli, morua je ko likuara puojti.' |
|---|
| pruojti se zabaviti se |
|---|
| audio | pruova pramac |
|---|
| prvidun ponedjeljak |
|---|
| pržun zatvor |
|---|
| pu 1. ka, prema "spi mi se grin pu dome", 2. puta "sto pu sa mu reka i još me ni posluša." |
|---|
| Puag otok Pag |
|---|
| puaga nagrada, plaća, račun |
|---|
| puajce ostatak od vinskog mošta (nakon što se dobilo vino) od kojeg se može praviti rakija |
|---|
| pualiti paliti |
|---|
| pualma palma |
|---|
| pualj grabilica pridnene tekućine, posuda za izlijevanje broda |
|---|
| puanj trs vinove loze |
|---|
| Puapa Papa, poglavar Katoličke Crkve |
|---|
| puar par |
|---|
| puarati parati |
|---|
| puardica vrsta ribe: morska mačka |
|---|
| puartiti otići, otputovati |
|---|
| puas 1. vrsta životinje: pas 2. pas, pojas 3. struk |
|---|
| puasti napasati stoku, voditi na ispašu koze, ovce ili druge domaće životinje |
|---|
| puaši muževi dviju sestara |
|---|
| pudarica 1. pudareva kućica, pudarevo sklonište od kiše i nevremena napravljeno u kamenu, 2. velika nakupina posloženog kamenja u masliniku |
|---|
| pudoli prema dolje, nizbrdo |
|---|
| pudome prema kući, doma "grin jua pudome, a vi se mislite." |
|---|
| puduar poljar, čuvar maslinika |
|---|
| pugori prema gore, uzbrdo |
|---|
| puhmure podočnjaci |
|---|
| pujati skidati (gnječiti) uši iz kose |
|---|
| pujina skuta, vrsta mekog sira koji se dobiva od sirutke (nusproizvoda u proizvodnji sira) |
|---|
| puknjeno puknuto, napuknuto |
|---|
| pulac bilo, puls "viš kako mu pulac tučie." |
|---|
| pulastar pilić |
|---|
| pulastar pletina |
|---|
| pulicija policija |
|---|
| pulintačina zapadni vjetar |
|---|
| pulitika politika |
|---|
| pulja mulj |
|---|
| puljati grabiti tekućinu s dna, izbacivati more ili vodu s dna broda |
|---|
| puljužica vrsta masline duguljastog ploda |
|---|
| pumparice ženske duge gaćice |
|---|
| punat 1. bod u igri 2. bod kod kirurškog šivanja 3. velika, dugačka i debela drvena daska, 4. komandni most na brodu |
|---|
| pundapet broš |
|---|
| punta 1. rt 2. šiljak, oštrica 3. upala pluća |
|---|
| puntalić manji rt |
|---|
| puntaruo alat u obliku šiljastog željeza, služi za obradu kamena |
|---|
| puntina vrsta čavlića |
|---|
| puntual rt (punta) i plitko, hridinasto dno ispred rta koje je dobro lovište riba |
|---|
| puntuast zašiljen, oštar |
|---|
| pu'nj po njega "ki je poša pu'nj na trajekt?" |
|---|
| punjeta sjemena tekućina, sperma |
|---|
| puo to po to, po tu stvar "poj puo to prije nego ča se oškuri." |
|---|
| puo pola |
|---|
| audio | puoč pošto 'puoč kil muolov?' |
|---|
| puod 1. kat 2. tlo prostorije izrađeno od dasaka (brodski pod) |
|---|
| puod gornji kat obiteljske kuće na kojem su se u staro vrijeme nalazile isključivo sobe za spavanje |
|---|
| puod kat |
|---|
| puodne podne |
|---|
| puojti poći |
|---|
| puokruov bijela plahta, pokrivač mrtvaca na odru |
|---|
| puonoć ponoć |
|---|
| audio | puop svećenik |
|---|
| puot znoj |
|---|
| pup pupoljak |
|---|
| pupiti pupati, puštati pupoljke |
|---|
| purajica kljuka |
|---|
| purga sredstvo za čišćenje crijeva |
|---|
| puro čisto, bez primjesa |
|---|
| puruara vrsta ribarskog alata: mrežasta vreća na metalnom obruču s dugačkom drškom |
|---|
| pusti neizbrojivi, prekomjerni |
|---|
| pušćati puštati |
|---|
| puštiti pustiti |
|---|
| putaća vrsta jela od mesa slična gulašu 'a da ti je putaća dati unda bi ji?!' |
|---|
| puti 1. putovi 2. puta "koliko put san ti reka da ne činiš to" |
|---|
| putnica osobna iskaznica |
|---|
| pužica vrsta malog puža (različita od poljskog jestivog puža) |
|---|
| audio | raca rasa ili u užem smislu obiteljska (krvna) linija, rod "po raci riestu kodlaci" |
|---|
| radi zbog (u kaljskom govoru se koristi za iskazivanje namjere, ali i uzroka) |
|---|
| ragatati ribati na ribež |
|---|
| ragatati se sudjelovati u veslačkoj ili jedriličarskog regati |
|---|
| rakam ručno vezena ukrasna čipka na jastučnicama i posteljini |
|---|
| rakamati vesti iglom i koncem (ukrasnim vezom) |
|---|
| rakamivati ukrašavati posteljinu detaljima od ručno vezene čipke |
|---|
| ram bakar |
|---|
| rampuada klisura, ponor, provalija |
|---|
| rascicvariti rastvoriti |
|---|
| rascvitati se rascvjetati se |
|---|
| rasfilati rasplesti u niti |
|---|
| rasflakati izgladnjeti |
|---|
| rasfriškati osvježiti, rashladiti, provjetriti |
|---|
| audio | raskuaštriti rasjeći |
|---|
| raskuserbati raskinuti zajednicu između dva ili više ribarskih brodova (kusierbu) |
|---|
| raspačati isprazniti neku prostoriju, posudu ili kutiju; raspremiti |
|---|
| raspađeno raspadnuto |
|---|
| audio | rasplatiti uzdužno rasjeći ribu ili meso |
|---|
| raspolušiti prepoloviti, učiniti nešto na dva jednaka (simetrična) dijela |
|---|
| rastakati rastaviti na dijelove |
|---|
| rastribiti rastvoriti; |
|---|
| rastriti 1. raširiti 2. rastriti robu raširiti rublje vani da se suši |
|---|
| rastriti se pasti, pružiti se po podu |
|---|
| rasvanuti se 1.svanuti 2.suočiti se s posljedicama vlastitih neprimjerenih radnji "rasvanulo mi se sinoć ka san je trievila" |
|---|
| raščiepiti upotrebom nenamjerno razbiti ili rasklimati neki drveni predmet npr. stolicu, krevet |
|---|
| raščufljati raščupati kosu, raščešljati vunu |
|---|
| audio | rašćarati se 1. meteorološki: razvedriti se 2. preneseno: otrijezniti se, doći k sebi |
|---|
| rašenjati 1.rastaviti, uništiti nešto 2.premoriti se |
|---|
| rašundrati iznerediti, rasklimati |
|---|
| rašušiti se rasušiti se |
|---|
| ravijuoli vrsta tjestenine |
|---|
| razboliti se razboljeti se |
|---|
| razdriti razderati odjeću ili obuću "ma ve ove pampine, tri miseca ih nosin, a već su se razdrle." |
|---|
| razgaliti 1. razgolititi se (ne mora biti samo fizički nego i duhom) 2. širom rastvoriti vrata i prozore "ko si vruata razgalila, koda je leto!" |
|---|
| razminiti razmijeniti |
|---|
| razuajti se razići se |
|---|
| razuarmati se presložiti i pospremiti ribolovni alat na kraju ribolova ili ribolovnog ciklusa |
|---|
| razumiti razumjeti, shvaćati |
|---|
| ražentivati ispirati od deterdženta |
|---|
| rebat odbijanje, udaranje |
|---|
| rebatajica zakovica |
|---|
| rebatina 1.zakovica 2. pribadača sa širokom, plosnatom glavom |
|---|
| rebatinke hlače sa zakovicama, traperice |
|---|
| rebatiti 1.zakivati; 2. odbijati (se) od nečega |
|---|
| rebiestvo prokletstvo "kuo je vo rebiestvo došlo na svit?" |
|---|
| rebufati ogovarati, optuživati |
|---|
| audio | rečie reče, kaže |
|---|
| audio | rećini naušnice |
|---|
| refati nadopuniti, dobiti na jačini 'refala je bura jopeta.' |
|---|
| reful zapuh, zamah vjetra |
|---|
| refužo bez ambalaže, rasuto, neupakirano |
|---|
| rekupijati se oporaviti se |
|---|
| remandela (ramandela) alat za otključavanje različitih brava |
|---|
| audio | renj mjesto s kojeg se počinje spuštati mreža u more "na renju smo za topiti" |
|---|
| reoplan (ili leopran) avion, aeroplan, hidroavion |
|---|
| repiečiti se prsiti se, činiti se velik i važan "ve ko je muala, a ko se repieči!" |
|---|
| reštati redati, nizati, slagati |
|---|
| režintivati, ražentivati ispirati |
|---|
| audio | ribe(poujti na ribe) ribolov (otići u ribolov) "jučier su došli iz rib, slabo su ćapali" |
|---|
| ricav kovrčav |
|---|
| ried red |
|---|
| riegula pravilo, zakon, norma |
|---|
| riep rep |
|---|
| riepuac vrabac |
|---|
| riesti rasti |
|---|
| rietko (komp. ređe) rijetko |
|---|
| rigati povraćati, bljuvati |
|---|
| rinđipeti grudnjak |
|---|
| rinuti gurnuti |
|---|
| rišćanin pravoslavac, osoba koja nije katolik |
|---|
| rišćati reskati, peckati za jezik (gazirano piće) |
|---|
| rišćunski pravoslavni "poj ko rišćunskoga popa da ti muakne čuare." |
|---|
| riškati peckati u grlu |
|---|
| riva gat, izdužena kamena obala |
|---|
| rivati gurati "rini to ustranu malo da ljudi moru pruojti tuder." |
|---|
| rizati rezati |
|---|
| rizi crte |
|---|
| riži riža "sluab nan je obied danuas bi, dvua juaja svakome, i malo rižov na belo." |
|---|
| audio | rižot rižoto |
|---|
| roba 1. odjeća 2. platno, tkanina |
|---|
| roketa raketa |
|---|
| rokie ( množ.rokeli) tvorničko klupko konca za krpanje ribarskih mreža |
|---|
| roskati lagano kišiti "roskati je počalo." |
|---|
| rošpa grdobina |
|---|
| audio | roštiera plitka metalna posuda za pećnicu |
|---|
| rota ruta, pravac plovidbe |
|---|
| rovati revati (magareći glas) 'ka tovuar rovie, Bogu slava ne grie.' |
|---|
| rožigati čačkati |
|---|
| rožulin vrsta slatkog likera |
|---|
| ruađati rađati |
|---|
| ruagul pobuk, ribarski alat za plašenje ribe |
|---|
| audio | ruaj raj |
|---|
| ruaskrižje raskrižje, raskršće |
|---|
| ruaz mreškanje na morskoj površini koju uzrokuje jato plave ribe |
|---|
| ruazalo štap za ravnanje zemlje (npr. kod sadnje krumpira) |
|---|
| ruazati mreškati površinu mora |
|---|
| ruazin na istoj razini u odnosu na nešto |
|---|
| ruažunj ražanj |
|---|
| rudati kovrčati (kosu) |
|---|
| rufijun špijun, smutljivac |
|---|
| ruj vrsta grmolikog mediteranskog raslinja |
|---|
| rujinaca otpaci od žbuke i opeke, građevinski otpad |
|---|
| rujinati oštetiti, razbiti |
|---|
| ruka 1. ruka 2. premaz boje "moruaš dati tri ruke 'ko oćeš da ti se dobro zabijeli tuaj zid." |
|---|
| audio | rukuav rukav |
|---|
| rukun rukom |
|---|
| ruminka ciklama (proljetni cvijet) |
|---|
| ruod rod |
|---|
| ruodul valjak za bojanje |
|---|
| ruonuac vrsta ptice: gnjurac |
|---|
| ruzina hrđa |
|---|
| ruzinuasti hrđavi |
|---|
| sa' 1. sada 2. sam (bi sa' - bio sam) |
|---|
| audio | sabun pijesak |
|---|
| sakama najdeblji i najjači dio mreže |
|---|
| sakrivieto tajno, tajnovito, potajno "ma nič čini, ali sve sakrivieto da ga kikoli ne bi vidi." |
|---|
| salam salama |
|---|
| Salamun biblijski kralj Salomon "mudar je ko ko Salamun." |
|---|
| saližun zavaren |
|---|
| salpati zbiti mrežom ribu prije dizanja na palubu |
|---|
| saluata salata od povrća |
|---|
| Sansig toponim: otok Susak |
|---|
| Sansigoti mještani otoka Suska |
|---|
| santina središnji, unutarnji dio broda uz samo dno, u kojem se obično nakuplja prljava voda (more, gorivo, ulje i dr.) |
|---|
| satriti uništiti, satrti "satri'će me 'nuajniki!" (ogorčeno) |
|---|
| sazjuga sa južne strane |
|---|
| sazmuorca sa sjeverozapada |
|---|
| sažimati cijediti (rublje) |
|---|
| sažuati iscijediti |
|---|
| audio | segutra jutros |
|---|
| seja kamena ili drvena klupa uza zid |
|---|
| sforcati se dati svu snagu |
|---|
| sić kanta |
|---|
| sići sjeći |
|---|
| siditi sjediti |
|---|
| sidrina dugačak konop koji je privezan za sidro, konop za sidrenje |
|---|
| siedi sijed |
|---|
| audio | siesti sjesti |
|---|
| siguro sigurno |
|---|
| sigalj (sigljić) vjedro za gusternu |
|---|
| audio | sika manji nenaseljeni otok |
|---|
| sikavica vrsta boljikave trave |
|---|
| sikira sjekira |
|---|
| siknjica sito domaće izrade |
|---|
| sime sjeme, sjemenke |
|---|
| sinjati zabilježiti, označiti |
|---|
| sinjua signal, znak, oznaka |
|---|
| sititi se sjetiti se |
|---|
| skaladura obavljanje posla uz upotrebu ljestava (npr. branje maslina) |
|---|
| audio | skaline stepenice |
|---|
| skarsati smanjiti, oskudijevati, nedostajati |
|---|
| sklatuara vrsta mreže stajaćice za lov veće bijele ribe, pasara |
|---|
| skorupati 1. skupljati skorup, površinski sloj 2. kupiti ono najvrijednije |
|---|
| skos (množ. skosi) trzaj |
|---|
| skosati (kosati) loviti lignje pomoću "skosavice" |
|---|
| skosavica ribolovni alat za lov liganja |
|---|
| skosnuti trgnuti "skosla mi je!" (riba) |
|---|
| skotarija skupni (pogrdni) naziv za premalene ribe, nevrijedne za jelo |
|---|
| skotica beskrilni kukac |
|---|
| skrača škrapa uz more ili u kamenjaru |
|---|
| skračljivo stjenovito, kršovito |
|---|
| skrdinula vrsta ribe: skuša |
|---|
| skrepeniti se polediti se |
|---|
| skrinja 1. škrinja 2. duboki zamrzivač, ledenica |
|---|
| skršje drvenasti komadi korijenja stabala (masline i dr.) koji se mogu koristiti za ogrijev |
|---|
| skruška kruška |
|---|
| skuarso škrto, oskudno |
|---|
| skula škola |
|---|
| skunkulun pogrbljen, skupljen |
|---|
| skunjsano iskidano, istrgano bez nekoga smisla |
|---|
| skuot morske životinje (dupin, tun, morski pas i druge) koje često zaplaše jato riba (srdela) kod ribolova |
|---|
| skuotna skotna, oplođena životinja |
|---|
| skutrin skvrčen, skupljen |
|---|
| skuža isprika, izlika |
|---|
| slašćarija slatkiši |
|---|
| slatkuo kolači |
|---|
| sleđeno smrznuto |
|---|
| slipav ljepliv |
|---|
| sliva šljiva |
|---|
| audio | sluano slano |
|---|
| audio | slatkuo kolači |
|---|
| smantati smesti, posve zbuniti nekoga |
|---|
| smantun smeten, smućen, pomućena razuma |
|---|
| smićati smetati, ometati "ne smići me ka ruadin." |
|---|
| smiežin zgnječen |
|---|
| smiežiti zgnječiti |
|---|
| audio | smih smijeh |
|---|
| smilj smilje, vrsta mirišljavog grmlja |
|---|
| smirun mirno "smirun stuoj!" |
|---|
| smisa smjesa |
|---|
| smišno smiješno |
|---|
| smiti smjeti |
|---|
| smokvina drvo i granje stabla smokve (primjerice za loženje) |
|---|
| smrdela smrdjela, vrsta grma (makije) karakterističnog za jadranske otoke |
|---|
| smričje grmlje i stabla domaće smreke zvane smrič |
|---|
| smuamiti smesti, smutiti, uzrokovati da netko izgubi mir i koncentraciju |
|---|
| snititi potpaliti, potaknuti vatru uz pomoć suhih grančica ili tankih komada drveta |
|---|
| snižiti snježiti |
|---|
| snuajti se snaći se |
|---|
| soha nosač vesla pri veslanju na leutu ili gajeti |
|---|
| soldat vojnik "poša mi je mluadi u soldati." |
|---|
| soldatija služenje vojne obveze |
|---|
| sonder brodski aparat za otkrivanje ribe i mjerenje dubine |
|---|
| sopolj slina |
|---|
| sopoljiv kome sline cure iz nosa (obično se maloj djeci kaže da su sopoljiva) |
|---|
| sopoljivac pogrdno: slinavac |
|---|
| audio | sorat čekić |
|---|
| spalintati skašiti, zgnječiti u kašu |
|---|
| spara krpeni podmetač ispod tereta što se nosi na glavi |
|---|
| sparenjati sačuvati za kasnije razdoblje "doni je dvua paka oligun, ovuoga ću sparenjati za drugi put." |
|---|
| sparožina vrsta ukrasnog bilja: asparagus |
|---|
| spati spavati (spin, spiš, spi, spimo, spite, spu) |
|---|
| spicalija lijek |
|---|
| spiza hrana, jelo |
|---|
| splondirati eksplodirati |
|---|
| spoli uz, kraj, pokraj |
|---|
| spominjati se prisjećati se, pričati o prošlim danima |
|---|
| sporadi zbog |
|---|
| spotan znojan |
|---|
| sprovod pogreb |
|---|
| audio | sprta košarica od pruća domaće izrade, ručno pletena košarica |
|---|
| spuga (ili špuga) (morska) spužva |
|---|
| spuokuoj spokoj, duševni mir |
|---|
| srčin srčem (od glagola srkati) |
|---|
| srdun 1. čvršći dio mreže (npr. uz konop s olovom ili plutom) 2. vrsta nejestive plave ribe |
|---|
| sri' usred |
|---|
| audio | srića sreća |
|---|
| sridnji srednji |
|---|
| srieda 1. sredina 2. veslo na desnoj strani gajete, smješteno točno na sredini broda, drugo po redu |
|---|
| sritan sretan |
|---|
| srun sram |
|---|
| staguc peteljka |
|---|
| stanj 1.kositar 2.sredstvo za zatvaranje procjepa na metalnim posudama |
|---|
| stanjar limar |
|---|
| stanjati zatvarati otvore na posudi (npr. na bačvi, zdjeli i sl.) |
|---|
| stanji tanji |
|---|
| stinj stijenj, fitilj za petrolejsku lampu |
|---|
| stišnjin stisnut |
|---|
| stranjati lutati |
|---|
| strašiti se bojati se, plašiti se |
|---|
| stresnuti 1. protresti, prodrmati 2. preneseno: popiti na brzinu, na iskap |
|---|
| strgati strugati, ljuštiti |
|---|
| audio | strgotina ostrugana riblja ljuska |
|---|
| strh lahor |
|---|
| striesti stresti, otresti |
|---|
| strila strijela |
|---|
| strilica strelica |
|---|
| strišati propustiti (u igri briškule) |
|---|
| strišo ! uzvik: pusti!, propusti! (naredba ili savjet kod igranja briškule) |
|---|
| strojiti prosijati kroz sito (npr. brašno) |
|---|
| stua stao "ča si stua na vruata, naprid!" |
|---|
| stualo hodalica |
|---|
| stuar star |
|---|
| stuara 1. pridjev: stara 2. imenica: stara žena, starica |
|---|
| stuati 1. stajati "stuoj tuote i ne miči se!" 2. boraviti, živjeti negdje "di ti stojiš, je li tebi kuća na Mulu neder?" |
|---|
| studin studen, zima |
|---|
| stumak stomak, želudac "slabo mi je u stumku, od česa mi je vo?" |
|---|
| stuo stol |
|---|
| stup naziv za stablo masline "imamo preko pedesiet stupov, ali ovie godine nismo imali ni kuapi ulja." |
|---|
| stupa vlakna neispredene kudjelje koja se koriste za brtvljenje spojeva cijevi |
|---|
| stupasto (mieso) krto, nemasno, presuho, vlaknasto, bez slasti |
|---|
| suagnjin sagnut |
|---|
| audio | suama sama |
|---|
| suanjati sanjati |
|---|
| suanje sni |
|---|
| suapa salpa, vrsta morske ribe |
|---|
| suartige ljestve za uspinjanje na vrh jarbola |
|---|
| suh mršav (za mršava čovjeka u kaljskom se govoru gotovo uvijek koristio pridjev suh) |
|---|
| suhi preneseno prilikom ribolova: prazni, bez ulova |
|---|
| sulacati se šaliti se |
|---|
| sulaci šale, šaljive pripovijesti |
|---|
| sumiljati sličiti, nalikovati |
|---|
| sumnjiv poznat, odnekud znan čovjek |
|---|
| sumpreš 1. pegla 2. starinska željezna pegla u koju se stavljao žar iz ognja |
|---|
| sumprešati ispeglati rublje |
|---|
| sumprešuana ispeglana |
|---|
| audio | sun sam, osamljen |
|---|
| suntula krsna kuma ili izraz poštovanja prema starijoj ženi |
|---|
| sunj san |
|---|
| audio | suo sol |
|---|
| suok sok |
|---|
| supa lagani obrok koji se sastoji od mješavine kruha, vina, octa, vode i ulja |
|---|
| supierbija obijest |
|---|
| surga! uzvik: baci sidro! |
|---|
| surgadina lanac ili konop od sidra |
|---|
| surgati baciti sidro "ga sabun da ti zadije sidro." |
|---|
| susvita sud svijeta, sudnji dan |
|---|
| Sutomišćak mještanin Sutomišćice |
|---|
| audio | Sutomiška mještanka Sutomišćice |
|---|
| suvati se brzo jesti, u hipu |
|---|
| svačesa svačega, svega |
|---|
| svačigov svačiji |
|---|
| svaža okvir za slike i fotografije |
|---|
| svićarica 1. plivarica, vrsta mreže za lov sitne plave ribe pod svjetlom 2. brod koji lovi sitnu plavu ribu pod svjetlom |
|---|
| svićuar vođa pomoćne brodice kod ribolova |
|---|
| svit svijet |
|---|
| svitlina svjetlost |
|---|
| svitlišće grmolika listopadna biljka od čijeg se drva obično prave ribarske igle |
|---|
| svitliti svijetliti |
|---|
| svitlo svijetlo "svitla roba i škura roba" |
|---|
| svitovati se savjetovati se, posavjetovati se |
|---|
| svrtati se biti brz i okretan |
|---|
| svuas sav "svuas si se ismoči na dažju" |
|---|
| audio | svuder svugdje |
|---|
| šalturi krojači |
|---|
| šamparela burmut, duhan koji se šmrče |
|---|
| audio | šapćati šaptati "ma ča ti to cielo vrime šuapće iza uha?" |
|---|
| šapurati šaptati |
|---|
| šarpa šal |
|---|
| ščučunjati šćućuriti se, skupiti se u sebe, stisnuti se u čučanj |
|---|
| šćegnuti, šćeznuti iščeznuti, nestati bez traga"šćegla je iza kantuna“ |
|---|
| šćenuac bodljikav korov veličine graška |
|---|
| šćika iver, tanka dašćica |
|---|
| šćikadent čačkalica |
|---|
| šćinci vrsta niske bodljikave trave |
|---|
| šćipalica štipaljka za rublje |
|---|
| šćipati štipati |
|---|
| šćirkati 1.škrtariti 2.štirkati |
|---|
| šćirkav škrt, štedljiv |
|---|
| šćuap štap |
|---|
| šćuav žohar |
|---|
| šegac vrsta pile |
|---|
| šegun velika pila (za piljenje u dvoje) |
|---|
| šekond sekund |
|---|
| šelen celer, vrsta začinskog bilja koje se obično dodaje juhama prilikom kuhanja |
|---|
| šenica pšenica |
|---|
| šenpija glupava, nesmotrena i lakomislena osoba |
|---|
| šenpijivati činiti nekoga glupim, nesmotrenim |
|---|
| šentiti 1. pridavati pozornost, obraćati pažnju "ne šentiš pa zaburaviš" 2. razumjeti se u što, biti upućen |
|---|
| šesnica uredna, lijepa, djevojka ili djevojčica |
|---|
| šest urednost, uređenost, sklad "je li to šest i ried?!" |
|---|
| šestan uredan, osobita izgleda |
|---|
| šestiti paziti, čistiti, održavati |
|---|
| šestoća urednost |
|---|
| šešeriti stršiti |
|---|
| šetebuke sedmovraće, poznata ribolovna "pošta" južno od otoka molata |
|---|
| šetemuana, šetemun tjedan, sedmica |
|---|
| ši da |
|---|
| šiećati šetati |
|---|
| šierlo (šerlan) pogrdno: tikvan, blesan |
|---|
| šiest šest |
|---|
| šija vrat |
|---|
| šijavuoga veslanje s jednim veslom (obično po krmi broda, čamca) |
|---|
| šiješete šijavica, mura, tradicijska igra |
|---|
| šijun vijavica |
|---|
| šijunuada orkanski vjetar, vihor |
|---|
| šimija majmun (pogrdni naziv za neku osobu) |
|---|
| šimijati ludovati, divljati |
|---|
| šimpre često |
|---|
| škabelin noćni ormarić |
|---|
| škaf tip drvenoga broda |
|---|
| škafa sudoper |
|---|
| škafetin ladica |
|---|
| škalja šljunak, mljeveni kamen, tucanik |
|---|
| škaljati proklizavati kotačem po šljunku |
|---|
| škaljenica drobilica maslina |
|---|
| škaljivica šljunak |
|---|
| škancija polica |
|---|
| škapulati (se) spasiti (se) |
|---|
| škapuluar vrsta dječje igre |
|---|
| škarati obrezivati (npr. maslinu ili vinovu lozu) |
|---|
| škarig dimnjak ili ispušni lonac na motoru broda, automobila ili motocikla |
|---|
| škarpete vrsta ženske obuće |
|---|
| škartati odbaciti |
|---|
| škartoc papirnata vrećica |
|---|
| škatula kutija |
|---|
| škauriti šuškati |
|---|
| škerac trzaj |
|---|
| škivati se ustručavati se, ustezati se (škivati se od rada, škivati se od jela i sl.) "Samo vi jite, nemuojte se škivati." |
|---|
| škoda šteta |
|---|
| škofuni obuća ručne izrade, opanci |
|---|
| školant školarac |
|---|
| školjiera lukobran, nasip od krupnog kamena koji luku brani od valova |
|---|
| škopićati lamatati, trzati se (najčešće za ribu) "vie ko vuaj škrpun škopiće, još je živ." |
|---|
| škorlati se skrutiti se sušenjem ili hladnoćom |
|---|
| škorluano skrućeno, skrućene površine (pod utjecajem hladnoće ili suhog zraka) |
|---|
| škovaca smeće |
|---|
| škovacijera lopatica za smeće |
|---|
| škovacin smetlar, čistač |
|---|
| škrapa usjeklina u morskoj hridi |
|---|
| škrapati špricati, prskati |
|---|
| škrijak zamka, zamka za ptice |
|---|
| škrima razdjeljak u kosi "škrima ti je na falabogu." |
|---|
| škrpina vrsta ribe: škarpina |
|---|
| škrpunuada jelo (obično brudet) od škarpuna ili škarpine |
|---|
| škrtav škrt |
|---|
| škuarto oskudno |
|---|
| škuolj otok |
|---|
| škuolj otok Ošljak |
|---|
| škur ribolovni mrak, vrijeme ribarenja |
|---|
| škurija bič za tjeranje životinja |
|---|
| škurina tmina |
|---|
| škurituada, škuribanda mračno mjesto, mrak |
|---|
| škuro tamno, mračno |
|---|
| škvara zidarski i stolarski kutomjer od 90 stupnjeva; u škvari - po mjeri, točno, pod pravim kutom |
|---|
| škvier škver, brodogradilište ili istezalište za popravak manjih brodova |
|---|
| šmantun smeten, smućen, pomućena razuma |
|---|
| šmega morska uš, morski nametnik koji se zalijepi uz tijelo ribe |
|---|
| šmegnuti šmugnuti, nestati u čas, otići u brzini i bez pozdrava |
|---|
| šmur drvena zaobljena posuda za prenošenje pijeska, morta, smeća i ostalog "šmur si tuoga poji“ |
|---|
| š'njin/iš'njin s njim |
|---|
| š'njun/iš'njun s njom |
|---|
| šoma ipak, sve u svemu |
|---|
| špaher štednjak |
|---|
| špaleta rame |
|---|
| špalmin silan vjetar, mjestimičan vihor koji podiže morsku pjenu poput prašine |
|---|
| španjulet cigaret |
|---|
| audio | špeć ogledalo |
|---|
| špeta ! uzvik: pazi! |
|---|
| špetati čekati, motriri, vrebati |
|---|
| špetica čestica obradive zemlje za sadnju poljoprivrednih kultura poput žitarica ili vinove loze |
|---|
| špigeti vezice |
|---|
| špijati viriti, uhoditi, špijunirati |
|---|
| špina slavina |
|---|
| špirit 1. alkohol 2. žestoko alkoholno piće "u mualoj boci špirit stoji!" |
|---|
| špiritiera prijenosno kuhalo na petrolej |
|---|
| špirutati viriti, provirivati |
|---|
| špitual bolnica |
|---|
| šplinta udarac magarca ili konja stražnjom nogom |
|---|
| šplintati udariti nogom |
|---|
| šporkarije gadosti |
|---|
| šporkica prljavština, nećistoća |
|---|
| šporkulja neuredna, prljava žena |
|---|
| šprualjuak vrsta rašljastog drvenog štapa (kolca) koji se koristi kao potporanj za granje voćaka |
|---|
| špuag špaga, tanak konopac |
|---|
| špuar vrsta ribe, špar |
|---|
| špuarati štedjeti |
|---|
| špuazi parangal |
|---|
| špugati upiti (tekućinu) |
|---|
| špunat injekcija |
|---|
| špuntati se ukiseliti se (za vino) |
|---|
| špunto pridjev koji opisuje vino koje se ukiselilo |
|---|
| audio | špuorko prljavo, nečisto |
|---|
| štajun godišnje doba, razdoblje, sezona |
|---|
| štela piljevina |
|---|
| šterika svijeća voštanica |
|---|
| štimadur procjenitelj |
|---|
| štimati procijeniti |
|---|
| štiva prostor za teret u unutrašnjosti broda |
|---|
| štivati slagati bičve čarape |
|---|
| štokati stati, smjestiti se |
|---|
| štraca gruba krpa za čišćenje poda |
|---|
| štramac madrac za krevet s punjenjem od češljane vune |
|---|
| štrambav neuredan, šlampav, nemaran |
|---|
| štrapac 1.muka, višak tereta, nešto što čini preveliku težinu za nošenje 2.Iznošena odjeća ili obuća "vo su mi cipele za štrapac" |
|---|
| štrapacati vući od nemila do nedraga, mučiti |
|---|
| štrec bolan (unutrašnji) ubod |
|---|
| štrecnuti nakratko probosti unutar tijela ili kostiju, bocnuti u kralježnici (leđima) ili zglobovima |
|---|
| štret tjesnac između dva otoka |
|---|
| štrfunjati mlatarati nogama i rukama |
|---|
| štriga vještica |
|---|
| štrigarija čaranje, magija |
|---|
| štrknuti izaći, iskočiti, izletjeti |
|---|
| štrline engleske funte |
|---|
| audio | štrljati poskakivati u hodu |
|---|
| štrocati upotrebiti jaču igraću kartu |
|---|
| štrocivati 1. šiti 2. podbadati, zajedljivo govoriti |
|---|
| štrocuano privremeno prišiveno |
|---|
| štroligati čarati |
|---|
| štrolige štrige, vještice |
|---|
| štropuada neočekivana nevolja, zlo, psina |
|---|
| štruca oblik pečena kruha (duguljast) |
|---|
| štrunci konci koji vise sa stare odrpane odjeće ili općenito: odrpana odjeća |
|---|
| štruop remen ili konop za pričvršćivanje vesla |
|---|
| štrut mast |
|---|
| štuacija 1. postaja (autobusna, željeznička i sl.) 2. stalno mjesto gdje tko zalazi |
|---|
| štuaklja štaka |
|---|
| štuciga zanovijetalo |
|---|
| štucigivati ljutiti, zanovijetati, bockati |
|---|
| štuf sit |
|---|
| audio | štufati se zasititi se |
|---|
| štunpa štampa, tisak |
|---|
| štuorija priča |
|---|
| štuva grijalica na kruti ogrjev (koja je služila samo za grijanje, za razliku od špahera koji je i za kuhanje) |
|---|
| šuagra svečanost, proslava |
|---|
| audio | šualša šalša, umak od pirjanih rajčica |
|---|
| šuari šaren |
|---|
| šuba (od šuba) brzo s lakoćom, jednostavno |
|---|
| šubito vrlo brzo, munjevito |
|---|
| šufigati pirjati "spriemila san malo šufiguanih pamiduorov za vičeru." |
|---|
| šugamun ručnik |
|---|
| šumati mrežom zatvoriti, zaokružiti ribu tako da više nema mogućnost izlaza iz mreže |
|---|
| šunuti pasti na pamet, uvrtjeti si nešto u glavu, zamisliti |
|---|
| šunjati se 1. kretati se bez nekoga cilja; 2. njuškati, sumnjivo obilaziti oko nečega |
|---|
| šunjav neuredan |
|---|
| šuoldi novac |
|---|
| šuorta vrsta |
|---|
| šupijoti šuplja tjestenina |
|---|
| šupljača kuhača |
|---|
| šušiti se sušiti se |
|---|
| šušpir disanje, uzdisanje |
|---|
| šušta 1. opruga 2.donji dio starinskog kreveta koji se mogao izvaditi, a sadržavao je žičane opruge |
|---|
| šuština vrsta malenog dugmeta na odjeći koji se zapinje pritiskom |
|---|
| šušur žamor |
|---|
| šušurati došaptavati se |
|---|
| audio | šuvar 1. pluto od mreže 2. komad stiropora |
|---|
| švenuac uš |
|---|
| šviera kazaljka na satu |
|---|
| švignuti naglo snažno udariti, ošinuti |
|---|
| švinčivica nevaljalka, glupača |
|---|
| švinuac uš |
|---|
| švorljiv čvorast, drvo puno čvorova |
|---|
| švrake gavrani |
|---|
| švuor čvor na drvetu |
|---|
| tabak duhan |
|---|
| taci potpetice, pete na cipelama |
|---|
| tajier drvena daska za rezanje |
|---|
| takljati postavljati drvene podupirače (tuaklje) za biljke u vrtu |
|---|
| takljica podupirač za biljku, kolčić |
|---|
| takov takav "s kin si takouv si." |
|---|
| takuač drvena posuda za pretakanje vina |
|---|
| takulin novčanik |
|---|
| talagalo 1. valjak za valjanje tjesta (kod izrade tjestenine) 2. kolo za kotrljanje |
|---|
| audio | talagati kotrljati |
|---|
| talijunski talijanski |
|---|
| Taluašćica toponim: uvala Telašćica na Dugom otoku |
|---|
| talun početak ili kraj mreže |
|---|
| taljica manji koloturnik |
|---|
| tamburin stolica bez naslona |
|---|
| tancati plesati |
|---|
| tap masivni, pravokutni drveni potporanj (npr. na kojem stoje bačve) |
|---|
| tapet tepih |
|---|
| taruntula daždevnjak |
|---|
| taulac naknadno izrađen (umjetan) produžetak krmenog dijela broda |
|---|
| audio | tavaja stolnjak |
|---|
| tavajuo' kuhinjska krpa |
|---|
| tavelice pločice |
|---|
| tečie 1. teče "voda ti na dvuoru tečie, nisi špinu dobro zatvori!" 2. trči "ve kako brzo tečie, koda ga ki lovi!" |
|---|
| teća lonac |
|---|
| audio | teći trčati |
|---|
| teker tek |
|---|
| tela gusta, čvrsta, platnena, pamučna tkanina za jedra |
|---|
| telić tele |
|---|
| telijer štok |
|---|
| tepahan topao |
|---|
| tepast debeo, debeljuškast, okruglast |
|---|
| teplje toplije |
|---|
| tešta glava |
|---|
| tetevika vrsta bodljikave biljke penjačice |
|---|
| ti htio |
|---|
| tica ptica |
|---|
| tičica ptičica |
|---|
| tić ptić |
|---|
| tieg mreža bez dodataka: konopa, olova i pluta, osnovni materijal za izradu rib. mreža |
|---|
| tiekla 1. tekla "ajme ko se poriza, sve mu je krv tiekla." 2. trčala |
|---|
| tieplo toplo |
|---|
| tiermeno postupno |
|---|
| tiesti šutnuti nogom |
|---|
| tikula cigla |
|---|
| tikva 1. pomagalo za mjerenje jačine morske struje, 2. pogrdno: glava |
|---|
| tiliti goditi, uživati, počivati |
|---|
| timpla sljepoočnica |
|---|
| timun 1. kormilo 2. širilica, dio opreme u koćarenju |
|---|
| tin tim |
|---|
| tinbar pečat |
|---|
| tinditi pamtiti, sjećati se |
|---|
| tinie blagovaonica, soba za primanje |
|---|
| tintaš tinta |
|---|
| tintati izazivati, draškati, ne davati mira |
|---|
| tinja sjena |
|---|
| tirake tregeri |
|---|
| tirati potezati |
|---|
| tisik nervoza |
|---|
| titi htjeti |
|---|
| tluoh pod |
|---|
| tobože glumljeno, lažno, nepostojeće |
|---|
| toć umak |
|---|
| toćati umakati, uranjati „bilo je vruće pa san toćala noge u moru za prvi maja“ |
|---|
| toćuada jelo u koje se umače, umakanje |
|---|
| tolič maloprije |
|---|
| torak utorak |
|---|
| torbak školska torba |
|---|
| torie komad |
|---|
| torkulati tiještiti, iscjeđivati fermentirani vinski mošt iz grožđa |
|---|
| torna nazad, natrag |
|---|
| totan lignjun |
|---|
| toute tamo |
|---|
| audio | tovuar magarac |
|---|
| traditi iznevjeriti, izdati, neispuniti obećanje |
|---|
| trafigati naraditi se, puno vremena nešto raditi |
|---|
| trajatar vrtuljak |
|---|
| trakun trahom (bolest oka) "trakun mu je u oči doša." |
|---|
| tralje drvena nosila za teret za čije je nošenje potrebno dvoje ljudi |
|---|
| tramak napor, nešto što se nerado čini |
|---|
| tramakivati gnjaviti, opterećivati "ne dua mi se tramakivati is tin." |
|---|
| tramez pregradni zid |
|---|
| trandalanda ljuljanje |
|---|
| trandalicalovica ljuljačka |
|---|
| trandalicati se ljuljati se na ljuljački |
|---|
| trandalicati ljuljati |
|---|
| trapavica trepavica |
|---|
| trapnjiva najsitniji oblik curenja, "kamenica trapnjua" - ne curi, nego samo vlaži |
|---|
| trapula mišolovka |
|---|
| trastan drugo po redu, srednje veslo na lijevoj strani gajete |
|---|
| trata vrsta ribarske mreže kojom se opkoli riba i steže u neprobojan obruč |
|---|
| tratar ribar koji lovi mrežom tratom (potegačom) |
|---|
| tratur drveni ljevak |
|---|
| travanjati nauditi |
|---|
| traviesla pregača |
|---|
| trcaruol konop za kraćenje, stiskanje jedra |
|---|
| trenoge metalni tronožac za kuhanje na otvorenoj vatri |
|---|
| trentauna izgubiti živce, navala bijesa, žuta minuta |
|---|
| treset trideset |
|---|
| treso koso |
|---|
| trešielj gusta krošnja stabla, unutrašnjost krošnje, gusto granje |
|---|
| treti redni broj: treći |
|---|
| trganje berba grožđa |
|---|
| tribe potrebno "vo ću zahititi ća ko ti ni tribe." |
|---|
| tribovati biti potrebno, biti od koristi "ne hitaj to u škovacu, to će mi još tribovati!" |
|---|
| trieviti sresti |
|---|
| trigester vrsta najjačeg ferala (svjetiljke) za ribolov plivaricom, plamen su davale četiri mrežice |
|---|
| trih u vlasništvu trojice |
|---|
| audio | triska šamar, pljuska |
|---|
| trliš vrsta grublje tkanine, najčešće plave boje od koje se krojila radna odjeća |
|---|
| trljuzgati se valjati se |
|---|
| trmenati (potrmenati) izjesti |
|---|
| trnita cementna krovna ploča, najčešće valovita, velikih dimenzija i sadrži azbest |
|---|
| tronfa 1. vrsta igre kartama 2. karta-adut u igri trijumf |
|---|
| trpigna vrsta ribe: drhtulja |
|---|
| trti brisati ili masirati |
|---|
| trtoljati gužvati neki predmet od tkanine |
|---|
| trudna umorna |
|---|
| truhla trudna, noseća |
|---|
| trunbuljati prevrtati |
|---|
| truoskot vrsta korova koji je jako otežavao kopanje motikom |
|---|
| tuac otac |
|---|
| tuahtati (tuakta) mucati |
|---|
| tuaj taj |
|---|
| tuaklja drveni podupirač |
|---|
| Tualija Italija |
|---|
| audio | tuaška džep |
|---|
| tub 1. odvodna cijev dima iz kuhinjske peći 2. staklena cijev na feralu, petrolejci 3. šira, cilindrična cijev |
|---|
| tući udarati |
|---|
| audio | tuder tuda |
|---|
| audio | tufina neugodan miris vlažan, ustajalog zraka "morun svu robu oprati, jer mi duaje po tufini." |
|---|
| tuja tuđa |
|---|
| tuje tuđe"ne kradi tuje, ka imaš svoje!" |
|---|
| tuji 1.tuđi, strani 2. stanci koji su dolazili obrađivati zemlju za nadnicu |
|---|
| tuka 1. purica 2. pogrdno: glupača "ajme, kua tuka!" |
|---|
| tukati trebati, morati |
|---|
| tumban pogrdno: glupan, budala |
|---|
| tun(množ. tuni) vrsta ribe: tuna, tunj |
|---|
| tun mriž u jedno posložen kup od više spojenih mreža stajaćica |
|---|
| tunbati baciti, baciti u more |
|---|
| tundin željezna šipka |
|---|
| audio | tunja uzica s udicom |
|---|
| tuor tor, štala: sklonište za domaće životinje |
|---|
| tuorkul tijesak, mehanička presa za cijeđenje fermentiranog vinskog mošta iz grožđa |
|---|
| tuote tu, tamo |
|---|
| turkati gurkati |
|---|
| tusno sitno |
|---|
| tusta masna, debela |
|---|
| tušilati huškati |
|---|
| tuta radno jednodijelno odijelo |
|---|
| tuvierna domaća konoba u kojoj se prodaje vino, taverna |
|---|
| uarija zrak |
|---|
| uarma materijal koji se spaja (prilikom izrade mreža) |
|---|
| uarmati opremati |
|---|
| uarti ribarski alat |
|---|
| ubući obući |
|---|
| ucelo ucjelo (u cjelini) |
|---|
| uč u što |
|---|
| učiniti 1. napraviti 2. pripraviti, skuhati "grin si kafu učiniti." |
|---|
| uditi 1. štetiti nekomu ili nečemu 2. nanijeti zlo |
|---|
| uditi nadjenuti (konac u iglu) |
|---|
| uditi unijeti konac u iglu //različit naglasak i različita riječ od -uditi kao štetiti// |
|---|
| udriti udariti |
|---|
| ufaur u upotrebu |
|---|
| ugalj ugljen |
|---|
| Ugljun mjesto Ugljan |
|---|
| Ugljunci mještani Ugljana |
|---|
| ugnati (ili uognati) ugoniti stoku u neki prostor "ugnala je bluago u avliju." |
|---|
| ugrezo ugrubo |
|---|
| ujac ujak |
|---|
| uji nepoznato biće koje izaziva strah |
|---|
| ujidati ujedati, gristi, peći |
|---|
| ujuati stisnuti, skratiti (npr. vrijeme, prostor, prostoriju, materijal, odjeću) |
|---|
| ukrcati ukrcati (naglasak) "ukrcuaj tu vriću kumpirov u karijuolu" |
|---|
| uliegnuti uleći, utonuti |
|---|
| uliti uljiti |
|---|
| uluani lani, prošle godine |
|---|
| umido meso ili povrće spremljeno u umaku (uglavnom na crvenom luku) |
|---|
| umiljivati se umiljavati se"umiljiva joj se." |
|---|
| umriti umrijeti |
|---|
| un on |
|---|
| unda onda |
|---|
| unde ondje |
|---|
| audio | unuajniki netko, neki |
|---|
| unjula koloturnik za dizanje tereta s jednim kotačem (često se koristi na ribarskim brodovima) |
|---|
| unjuli jednostruk |
|---|
| unjuli gruob grobnica koji ima otvor i samo jednu stranu, za razliku od grobnice sa dvije strane |
|---|
| uoblo oblo |
|---|
| uograda ograda |
|---|
| uorca konop kojim se donji kraj latinskog jedra na gajeti vezuje za jarbol |
|---|
| uorgane orgulje |
|---|
| uorkula vrsta masline velikog zrna, oblica |
|---|
| uorzo orzo, ječam: nekoć na Sredozemlju često konzumirana žitarica |
|---|
| uosti osti, vrsta ribolovnog alata |
|---|
| Uotrić toponim: južni priobalni dio Kali |
|---|
| uovca ovca |
|---|
| upriti uprijeti |
|---|
| uprtiti upregnuti |
|---|
| ura 1. vremenska jedinica: sat "kua ura je"' "u ku uru grieš pu Grada?" 2. jedan sat popodne |
|---|
| uriediti 1. urediti 2. preneseno: urediti nekoga, navesti ga na krivi put |
|---|
| urna vrsta velike otvorene drvene posude u se čuvaju masline (oko metar visoka) |
|---|
| usahnuti uvenuti |
|---|
| usanje kožni diftung za motiku |
|---|
| uskruaj uz kraj nečega |
|---|
| usri usred |
|---|
| ustinuti ostajati nakon kuhanja |
|---|
| Ustralija Australija |
|---|
| ustrpljiv strpljiv, pokoran, smjeran (biti ustrpljiv - moći strpljivo podnositi brojne životne poteškoće) |
|---|
| audio | usupati umočiti ili udrobiti nešto (npr. kekse ili kruh u mlijeko ili kavu od žita) |
|---|
| ušćipnuti uštipnuti |
|---|
| u škvari pod pravim kutem |
|---|
| ušpuarati uštedjeti |
|---|
| uštirkanost pretjerana urednost |
|---|
| utetualiti uvaliti utetuali joj se u postelju |
|---|
| utiekla utekla, pobjegla |
|---|
| utopiti mriže baciti mreže |
|---|
| utreso ukoso, nakrivo, u stranu |
|---|
| uvrći se ugledati se, postati karakterno nalik nekome '"u kuoga si se ti to uvrga?!" |
|---|
| uza vrsta konopa |
|---|
| uzalj uzao, čvor |
|---|
| uzmore uz more |
|---|
| uzveknjiva odjekuje |
|---|
| audio | užati običavati |
|---|
| užgati upaliti (npr. vatru, svjetlo, televizor) |
|---|
| užunca uzanca, običaj |
|---|
| audio | va ova |
|---|
| vagun mjera za težinu (10 000 kg ili 10 t) |
|---|
| vaik uvijek |
|---|
| vako ovako |
|---|
| vakova ovakva |
|---|
| vala uvala |
|---|
| valinca lagani krevetni pokrivač, manja deka |
|---|
| valiti rušiti, srušiti, razvaliti (kuću, zid, suhozid i sl.) |
|---|
| valiža prtljaga |
|---|
| valja valjda "valja to tako morua biti" |
|---|
| valjati 1. vrijediti "vuaj kruh više ne valjua." 2. trebati, morati "valjua kruha za sutra kupiti." |
|---|
| vamo ovamo "daj to vamo da vidin ča piše." |
|---|
| vancati napredovati |
|---|
| vankašnja vanjska |
|---|
| audio | vapuor parobrod, putnički brod |
|---|
| varenjuaci slatko okruglo pecivo |
|---|
| vavik uvijek |
|---|
| vaziesti uzeti |
|---|
| vazimati uzimati |
|---|
| ve' gle |
|---|
| vela velika |
|---|
| Velaguospa blagdan Velike Gospe koji se slavi 15. kolovoza |
|---|
| veli veliki |
|---|
| veltrina vitrina |
|---|
| ventuarij sudska rasprava o nasljeđivanju |
|---|
| ventura inventura |
|---|
| verati se uvlačiti se ili prolaziti kroz tijesan, jedva prolazan prostor |
|---|
| verdura povrće |
|---|
| verina kružni zapetljaj konopa (koji se ispravlja okretanjem konopa u suprotnom smjeru) "konuop mi se zaverinua" |
|---|
| verovati vjerovati |
|---|
| vešta haljina |
|---|
| veštid odijelo |
|---|
| vetar vjetar |
|---|
| veza putnički brod na lokalnoj liniji |
|---|
| vičera večera |
|---|
| vičerati večerati |
|---|
| vičeruas (večeruaska) večeras |
|---|
| vie vidi, gle |
|---|
| viergulast nestabilan u odnosu na podlogu, sklon ljuljanju zbog manjka stabilnosti (pr.viergulasti bruod) |
|---|
| viez vez, privez broda |
|---|
| viezati vezati |
|---|
| viežin vezan |
|---|
| vijaz putovanje, put |
|---|
| vijolati lepršati na vjetru |
|---|
| vin ovim "di grieš po vin dažju?" |
|---|
| vinčati vjenčati |
|---|
| vinć brodsko vitlo |
|---|
| vintua(l) grana, izdanak, vrh vinove loze |
|---|
| vira! uzvik: diži!, poteži!, vuci! |
|---|
| virati dizati |
|---|
| visnika zarolana dimljena svinjska potrbušnica (panceta) |
|---|
| visuok visok |
|---|
| viš vidiš "ma di ćeš sa, ča ne viš kuo vrime je vanka!" |
|---|
| višćica vještica (razg. pogrdno) "u no doba bilo je višćic" |
|---|
| višćuak vještac, štrigun |
|---|
| viši veći "bi je najprvo na mualin brodu, pa je unda poša na viši bruod." |
|---|
| viti vidjeti; vi' ćeš - vidjeti ćeš |
|---|
| vitriti hlapiti, vjetriti |
|---|
| vižita pretraga, liječnički pregled |
|---|
| vižitati (se) 1.pretražiti nekog 2. pregledati se kod liječnika |
|---|
| vižitivati pretraživati po nečemu, npr. kuću, torbu |
|---|
| Vlahuorija pogrdno: zadarsko zaleđe |
|---|
| vlaštvo stanovanje u obitelji, domu ili mjestu mladenke nakon vjenčanja |
|---|
| vluasi kosa |
|---|
| 'vo ovo "ča je vo?" |
|---|
| vodeka ovdje |
|---|
| voga! vozi! |
|---|
| vogati veslati |
|---|
| voguač pomoćnik u brodici, veslač |
|---|
| volat prolaz sa lučnim svodom |
|---|
| voleto ljetos |
|---|
| voliko ovoliko |
|---|
| vonjati mirisati |
|---|
| vrći staviti (prez. jed.: vrga, prez. množ.: vrgli, imp. vrzi) |
|---|
| vrhati pretraživati (ormare, ladicem, torbe) "ne vrhaj mi po buorši" |
|---|
| vrića jutena vreća za masline ili krumpire u koju stane stane 70-100 kg plodova |
|---|
| vrićuh jutena vreća za masline ili krumpire u koju stane stane do 50 kg plodova |
|---|
| vridan vrijedan, radišan, marljiv |
|---|
| vriditi vrijediti, valjati |
|---|
| vridnuost vrijednost |
|---|
| vriesa alge |
|---|
| vrime vrijeme "kuo vrime za sutra zove?" |
|---|
| vrnuti se vratiti se |
|---|
| vrta(množ. vrtli) vrt "bila san od segutra u vrtlu kopala i čistila." |
|---|
| audio | vruata vrata |
|---|
| vruljati izvirati, ključati |
|---|
| vrvati se hrvati se |
|---|
| vuabiti mamiti, zavoditi |
|---|
| vuaj ovaj |
|---|
| vualiga vrsta morske trave rasprostranjene u jadranskom podmorju (lat. Posidonia oceanica) |
|---|
| vuaž limenka, limena kantica |
|---|
| vuder ovuda |
|---|
| vunka vani |
|---|
| vunj miris |
|---|
| vuo(množ. voli) 1. morski puž: volak 2. govedo: vol |
|---|
| vuode ovdje |
|---|
| vuodno vodeno, vodenasto |
|---|
| vuota vrsta ribarskog (mornarskog) uzla - vrzni uzao "učini puo vuote" |
|---|
| zabalati 1. zaplesati 2. odjuriti u galopu (konj, magarac) |
|---|
| zabasati zablulditi,zalutati |
|---|
| zabavati zasliniti |
|---|
| zabavište vrtić |
|---|
| zabezeknuti začuditi se; |
|---|
| zablantati izgaziti se po blatnjavoj zemlji |
|---|
| zablaznuti prigristi, prezalogajiti |
|---|
| zablenuti se začuditi se |
|---|
| zaboliti zaboljeti |
|---|
| zabotunati zakopčati dugmad, zakopčati se do grla |
|---|
| zabragati zahvatiti teret bragom |
|---|
| zabriškulati zaigrati briškulu |
|---|
| zabrunčiti uroniti |
|---|
| zabukati grupno izrugati nekog glasnim povicima 'ni hti nikome dati kufet pa su ga sva dica zabukala.' |
|---|
| zaburaviti zaboraviti |
|---|
| zaburdižati odmagliti, odjedriti |
|---|
| zabužati se zatvoriti se u kuću, povući se od vanjskog svijeta |
|---|
| zacunculati zazibati, lagano truskati uz ljuljanje |
|---|
| zaćakulati se zapričati "jo, ko smo se zaćakulale, već uru vrimena govorimo!" |
|---|
| zadelati zasjeći nožem „zadelaj dobro to drivo“ |
|---|
| zadimiti odalamiti "ne ljuti me, zadimiću te!" |
|---|
| zadindilati zanjihati |
|---|
| zadrakmarun zaomčen, uhvaćen uz pomoć malog kukastog sidra drakmuara |
|---|
| zaera zaliha |
|---|
| zafamati ostati bez zraka |
|---|
| zafangati 1.zagrabiti mulj 2. Iznerediti, zaprljati „kako si tu prsuru zafangua“ |
|---|
| zafašati zavojem zamotati |
|---|
| zafortunati učiniti nevrijeme, oluju |
|---|
| zafriškati zahladiti |
|---|
| zafualiti zahvaliti |
|---|
| zagrančati ogrebati |
|---|
| audio | zagrdašati zagrebati |
|---|
| zagrižin pretjerano zainteresiran za nešto, zapaljen |
|---|
| zahititi 1. baciti negdje "zahiti tuaj kamik u more." 2. odbaciti, baciti u smeće "je li vo muogun zahititi?" |
|---|
| zahljincati se zaplakati (tiho, pomalo) ili glumiti plač |
|---|
| zahljipati se jako zaplakati |
|---|
| zajeno zajedno |
|---|
| zajuati posuditi „zajala san malo mlika za kafu“ |
|---|
| zajuoknuti zajaukati |
|---|
| zakabunati se dobro se obući, utopliti se odjećom |
|---|
| zaklanpanati proizvesti snažan iznenadan prasak udarcem ili padom nekog predmeta |
|---|
| zakocati zakačiti |
|---|
| zakokirati pasti (izraz se koristi za malenu djecu još nesvjesnu opasnosti od pada s visine i udarca) |
|---|
| zakrasničati 1.udariti (pijukom) 2. obrađivati zemlju |
|---|
| zakrienuti 1. skrenuti, zamaknuti 2. iščašiti nogu; "zakrienu sa' nogu, ka san fuzbal igrua." |
|---|
| zakučiti zalupati, zazvečati |
|---|
| zakunjati zadrijemati, pridrijemati (za stolcem), predati se polusnu |
|---|
| zakuriti 1. zadimiti kuću 2. brzo otići, otići u hitnji "ko je liešto zakuri pu sela, ni moga doma puo ure stuati." 3. zapaliti cigaretu |
|---|
| zakuželjati uzavrijeti "ugasi, zakuželjalo je!" |
|---|
| zalampati sijevnuti |
|---|
| zalasnuti 1. dobiti boju od boravka na suncu 2. dobiti koricu zbog blizine vatre (za jelo) |
|---|
| zaleći zalegnuti, ostati trajno prikovan za krevet (zbog poodmaklih godina i teške bolesti ili ozljede) |
|---|
| zaleđeno zamrznuto, smrznuto |
|---|
| zalepuaćin pren.: udaren, ćaknut, šašav |
|---|
| zalepuatiti udariti |
|---|
| zalindrati zateturati |
|---|
| zalivati zalijevati |
|---|
| zalokotati zaključati lokotom (katancem) |
|---|
| zalopuatiti odalamiti |
|---|
| zaluštrati ispolirati, zasjajiti neki predmet trljanjem |
|---|
| zamandati zabrzati se u hodu i pritom zaljuljati |
|---|
| zamantati zaljuljati se u glavi |
|---|
| zaminiti zamijeniti |
|---|
| zamiritati zaslužiti |
|---|
| zamiriti zamjeriti |
|---|
| zamladiti poravnati zemlju iskopanu na kupove (na taj način se održavala obradiva zemlja) |
|---|
| zamuljati 1.zamiješati „zamuljala san oblije“ 2. Izazvati smutnju „ona je to zamuljala“ |
|---|
| zanapošta navlaš, naručito |
|---|
| zanovitati zanovijetati, smetati |
|---|
| zaorcati zajedriti u vjetar |
|---|
| zaparati otići iz kuće bez pozdrava i bez obavijesti |
|---|
| zapasati 1. stegnuti oko pojasa, stegnuti se pasom 2. zaokružiti i zatvoriti ribu mrežom |
|---|
| zapieti se zakopčati se |
|---|
| zapiniti se 1. zapjeniti se 2. preneseno: uzbuditi se u govoru ili žestokoj raspravi |
|---|
| zapivati zapjevati |
|---|
| zapobukati 1. početi udarati pobukom; 2. pasti uz jaku buku |
|---|
| zapošta bez obaveze, tek tako, ne zaozbiljno |
|---|
| zapretati pokriti, zagrnuti zemljom, pepelom i sl. (npr. zagrnuti kruh u krušnoj peći žarom i pepelom) |
|---|
| zaranijega pomalo podrugljiv izraz kojim se želi reći da je netko prerano počeo s nečim |
|---|
| zarašati grebati po morskom dnu |
|---|
| zarudati (se) zakovrčati (se) |
|---|
| zaruškati se zacrvenjeti se (u obrazima npr. od alkohola ili hladnoće) |
|---|
| zaruzinati zahrđati |
|---|
| zasfižuljati zauzlati |
|---|
| zasinjati zabilježiti "zasinjala ga je, sa će ga ćapati!" |
|---|
| zasinjiti opsjeniti, začarati |
|---|
| zasviriti opaliti, odalamiti |
|---|
| zašijati krenuti unatrag |
|---|
| zaškuriti zamračiti |
|---|
| zašplintati zatrčati u šprintu |
|---|
| zašpuarati zaštedjeti |
|---|
| audio | zateći se zatrčati se |
|---|
| zatinditi zapamtiti, upamtiti |
|---|
| zatufinjiti kratko zadrijemati, pridrijemati "malo san zatufinji." |
|---|
| zauobljin zaobljen |
|---|
| zaušiti 1. udariti u nešto "malo ča nis u zid zaušila." 2. preneseno: "zaušilo me"- 'udario mi alkohol u glavu 3. udariti nekoga "ko te zaušin!" |
|---|
| zauzlun zauzlan, zamršen |
|---|
| zavajun vrsta deserta od jaja: izmiješani tučeni žumanjak i bjelanjak jajeta sa šećerom |
|---|
| zaverinati se zapetljati se (za konop, pogledaj: verina) |
|---|
| zaveznuti1.dati snagu, brzinu 2.odapeti "dobro da ni zaveznu." |
|---|
| zavidati 1. pričvrstiti vijak 2. zavinuti, okretanjem zavrnuti žicu |
|---|
| zavidun smotan, vijcima pričvršćen |
|---|
| zavienuti zavinuti, zakrenuti |
|---|
| zaviesti zabrzati naprijed |
|---|
| zaviezati zavezati |
|---|
| zaviežin zavezan |
|---|
| zavijolati zavihoriti |
|---|
| zaviknuti viknuti, poviknuti "zavikni jače, ne more te čuti." |
|---|
| zavinćolati zakovitlati, baciti |
|---|
| zavriti se uvući se u tijesan, nedohvatljiv prolaz, prostor ili pukotinu |
|---|
| zavrnjena zavrnuta |
|---|
| zazriti poviriti kod nekog ili negdje, nakratko svratiti kod nekog ili negdje |
|---|
| zazuad pozadi |
|---|
| zazvati zovnuti, nazvati (telefonom) |
|---|
| zažmigoljiti zažmiriti |
|---|
| zbagutiti smutiti, zbuniti |
|---|
| zbica tanka ravna grančica bez ičega |
|---|
| zbičje grančice |
|---|
| zbig zbjeg, bijeg, izbjeglištvo |
|---|
| zdela zdjela |
|---|
| zdrača drač, kupina |
|---|
| zdračljivo dračljivo |
|---|
| zdrelo zrelo |
|---|
| zelin zelen |
|---|
| zelinka vrsta smokve (najrasprostranjenija vrsta u našim krajevima) |
|---|
| zenso imenjak |
|---|
| zibka koljevka |
|---|
| ziđati zidati |
|---|
| ziđuar zidar |
|---|
| ziemlja zemlja |
|---|
| ziera (ziericu) malo, neznatno |
|---|
| ziesti zepsti "ajme ko me ruke ziebu, di su mi rukavice." |
|---|
| zikva kolijevka |
|---|
| zimnica vrsta kasne smokve |
|---|
| zingun pocinčan |
|---|
| zingvuana pocinčana zinguana brukva (pocinčani čavao) |
|---|
| zirati se nadati se |
|---|
| zlamenjivati se znamenovati se, križati se |
|---|
| zlamienje znamenje "čuda i zlamienja!" |
|---|
| zlica žlica |
|---|
| zluato zlato |
|---|
| zmorac strana svijeta: sjeverozapad |
|---|
| znimati vaditi |
|---|
| audio | znun znam |
|---|
| zobi sušeni dijelovi svinjske glave (uši, obrazi, brada, podbradak i sl.) |
|---|
| zogadur 1. igrač 2. osoba koja pretjerano voli kartaške igre |
|---|
| zogatuli igračke |
|---|
| audio | zuač zašto |
|---|
| zuačkoli za nešto "ne hitaj to zuačkoli če nan trebati" |
|---|
| zuačielj začelje (stola) |
|---|
| zuadiv 1. zapinjanje, zastoj, poteškoća, 2. zadijevalo, onaj koji se zadijeva u druge, smetalo |
|---|
| zuaduha astma |
|---|
| Zuaglavić rt koji razdvaja uvale Vela i Mala Lamjana na krajnjem jugu Kali |
|---|
| zuagnati zagnati stoku u neki prostor |
|---|
| zuahuoj zalaz sunca, zapad |
|---|
| zuajmljeni posuđeni, unajmljeni |
|---|
| zuajuać zavjetrina |
|---|
| audio | zua'me za mene |
|---|
| zuapierci mladi izbojci na vinovoj lozi koji izbijaju između stare grane i listova |
|---|
| zuapinjalovica sigurnosna igla za odjeću |
|---|
| zuapinjalovica štipaljka |
|---|
| audio | zua'se za sebe |
|---|
| zuatiljak zatiljak |
|---|
| zuato zato |
|---|
| zuava muževa sestra |
|---|
| zuavit zavjet |
|---|
| z'unj za njega |
|---|
| zuog boćalište |
|---|
| zuoga igra "poša je na zuogu." |
|---|
| zvijek jeka, zvuk |
|---|
| žapćati peckati, svrbiti, nadraživati "ajme ko me grlo žuapće, daj mi jedun kufet da u usta vržin." |
|---|
| žati žeti (pšenicu, ječam i sl.) |
|---|
| žbica šibica, tanka grančica |
|---|
| žbrak trag udarca na tijelu, modrica |
|---|
| žbruk kila, hernija |
|---|
| ždriebuac ždrebac |
|---|
| Ždrieluac toponim: 1. mjesto Ždrelac na otoku Pašmanu 2. morski prolaz Mali Ždrelac |
|---|
| ždroknuti ubosti nekim oštrim predmetom |
|---|
| želud žir, plod hrasta crnike |
|---|
| želudina želudac |
|---|
| audio | žemper džemper, pulover |
|---|
| žernuata nadnica |
|---|
| žeruakva žar |
|---|
| žežulja žižak (vrsta kukca u plodu mahunarki) |
|---|
| žid zao, loš, nemilosrdan čovjek |
|---|
| žierbo (vino) vino kojem nedostaje šećera, slatkoće, oporo, suho, trko |
|---|
| žigerica jetra, jetrica |
|---|
| audio | žinska žena, djevojka "ki je bi muški oli žinska?" |
|---|
| žinskuar ženskar |
|---|
| žito ječam koji se u prženom, mljevenom obliku najviše koristio za pripremanje kave (kafa o' žita) |
|---|
| žituak imetak (kuća, maslinicu, vinogradi, polje) |
|---|
| živuac 1. živac 2. golemi, čvrsti kamen koji se teško vadi, živi kamen 3. preneseno: nagla osoba, osoba koja lako plane |
|---|
| žljuk mala količina tekućine „popij jedan žljuk rakije da se ugriješ malo.“ „stavi žljuk ruma unutra“ |
|---|
| žljuknuti popiti malen gutalj |
|---|
| žmigoljiti virkati stisnutim očima, žmirkati |
|---|
| žminuac vrsta cvijeća kale |
|---|
| žmu čaša |
|---|
| audio | žmuruac čvoruga, kvrga |
|---|
| žrnja ručni mlin s kamenim pločama, kojeg je prije imala gotovo svaka kuća (u kojem se mlio kukuruz, pšenica i sl.) |
|---|
| žrnja žrvanj |
|---|
| žua žao |
|---|
| žuadnja žedna |
|---|
| žuađ žeđ |
|---|
| žuađan žedan |
|---|
| žualo morski žal, glatko kamenje na morskoj obali |
|---|
| žuar žar, žerava |
|---|
| žudija ubojica |
|---|
| žuki gorki |
|---|
| žuljiti 1. čupati travu i korov ispod trsa pred ljeto 2. čupati travu i korov |
|---|
| žunta 1. dodatak, dodatak lošeg komada mesa dobrom komadu „dua mi je komad kosti za žuntu“, „ i vo mi se još danuas za žuntu dogodilo“ 2.oteklina, oštećenje na zglobu ruke ili noge |
|---|
| žvelat brz, hitar, okretan |
|---|
| žveljarin budilica |
|---|
| žvielto žustro, brzo, hitro |
|---|
| žvihalj vjetar velike brzine, "brz je ko' žvihalj" - izraz za dijete puno energije |
|---|
